Tuerk je za savjetodavni referendum iako je uvjeren da je sporazum povoljan za Sloveniju. Jer, po njegovim riječima, 'unatoč stanovitim rizicima' sporazum omogućuje da Slovenija dobije 'fizički kontakt s otvorenim morem'. 'Sporazum je dobar temelj za rješenje spora jer se zasniva na drugom Rehnovu prijedlogu koji je prihvatio slovenske primjedbe, ali bi ga prije postupka ratifikacije u parlamentu trebalo dati na savjetodavni referendum kako bi se o njemu odredili građani i kako bi prošao ispit javnosti', rekao je Tuerk u petak u razgovoru za Slovenski radio.

Istaknuvši da raspisivanje naknadnoga zakonodavnog referenduma, kad parlament potvrdi potpisani sporazum, 'više ne bi imalo smisla', Tuerk je rekao da sporazum treba dati na javni ispit savjetodavnim referendumom prije nego se ratificira.

Oporbene stranke koje se protive sporazumu najavile su da će nakon ratifikacije prikupiti potrebne potpise zastupnika ili državljana za raspisivanje tzv. zakonodavnog referenduma, na kojemu bi se od birača tražilo da glasuju jesu li za sporazum ili protiv njega. To znači da bi i nakon ratifikacije u tom slučaju sporazum bio poništen ili u najmanju ruku 'zamrznut' za najmanje godinu dana.

Za razliku od zakonodavnog referenduma koji predlaže oporba Tuerk se zauzeo za savjetodavni referendum koji nema zakonsku snagu iako bi, u slučaju odbijanja arbitraže, ipak vjerojatno politički djelovao na vladu i parlament kad budu odlučivali o ratifikaciji.

Tuerk je u razgovoru za Slovenski radio rekao da bi tekst sporazuma trebalo objaviti u svim medijima, građanima na uvid, a prije parlamentarne ratifikacije trebalo bi pričekati i na odluku ustavnog suda, jer je vlada već najavila da će ga dati na prosudbu je li u skladu s ustavom.

Tuerk je u vezi s postupkom prihvaćanja sporazuma također rekao kako osobno smatra da je za njegovu ratifikaciju u parlamentu potrebna obična većina, ali da bi i to moglo postati pitanje kojim bi snage koje se protive sporazumu mogle odgoditi njegovo prihvaćanje, traženjem da i o tome presudi ustavni sud.

Slovenski predsjednik izrazio je spremnost da organizira sastanke stranačkih čelnika na kojima bi se postigao dogovor o dvojbama glede arbitražnog sporazuma, ali je naglasio da je to spreman učiniti samo ako se to od njega zatraži i ako se s time složi vlada i oporba.

Tuerk je inače u razgovoru za Slovenski radio istaknuo da 'unatoč stanovitim rizicima' arbitražni sporazum omogućuje Sloveniji da 'postigne nacionalni cilj' - osigura 'teritorijalni kontakt s otvorenim morem'.

Komentirajući navode oporbenih stranaka kako je sporazum o arbitraži za Slovenjiju nepovoljan jer se u njemu spominje 'junction', odnosno poveznica Slovenije prema otvorenom moru, a ne 'teritorijalni kontakt slovenskog mora s međunarodnim vodama', Tuerk je rekao da je uvjeren kako je pojam 'junction' u sporazum uveden iz tzv. parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan. Riječ je o izrazu kojim se u engleskom jeziku definira 'fizički kontakt', dodao je.

'Mislim da nam arbitražni sporazum jamči dobivanje fizičkog kontakta s otvorenim morem', rekao je Tuerk. Istaknuo je da kao straučnjak za međunarodno pravo može reći da postupci arbitraže nose stanovit rizik, ali da Slovenija u arbitraži može uspjeti i postići svoj ključni nacionalni cilj. On smatra da Slovenija ima dobro iskustvo u predstavljanju argumenata, što je dokazala u odgovorima Badinterovoj komisiji uz konferenciju o bivšoj Jugoslaviji 1991., koja je također, kako je rekao, nosila dvojbe i rizik i to u vrijeme kad Slovenija još nije bila međunarodno priznata.

Tuerk je rekao da Slovenci i njihovi političari moraju pokazati više samouvjerenosti i odlučnosti iako je, kako je dodao, 'tradicionalna slovenska osobina' da se 'odluke teško donose'.