Slučaj se dogodio u naseljenom dijelu Zaprešića te je policija pozivala sve one koji imaju informacije o okolnostima događaja da im se jave na broj 192. Slučaj je šokirao i liječnike koji su stigli na intervenciju i koji ga liječe u bolnici. Naime, proteklo je najviše sat-dva vremena od poroda do trenutka kada je dijete pronađeno u kanti za otpad umotano u krpu. Bebu je spasio plač i slučajni prolaznici. Dijete je bilo pothlađeno i životno ugroženo no brzo se dobio povoljan klinički odgovor i beba je stabilno i dobro se oporavlja.

U emisiji Otvoreno HTV-a urednika i voditelja Damira Smrtića gosti su bili Alen Minić, predstojnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad; sestra Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije i doc. prim. dr. sc. Nadica Buzina, dr. med., pročelnica Zavoda za forenzičnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče.

Minić: Djeca se ostavljaju, ali rijetko na ovakav grubi način

Alen Minić, predstojnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad rekao je kako na osnovu saznanja kojima raspolaže dijete je zbrinuto i zdravo.

'U ovakvim slučajima, uglavnom, mi nikad ili jako, jako rijetko dobijemo informaciju o roditeljima i o njihovom identitetu. Mi ćemo, nakon što se u zdravstvenoj ustanovi potvrdi pozitivan zdravstveni status djeteta, vjerojatno dijete smjestiti u ustanovu socijalne skrbi. Imenovat ćemo skrbnika, donijet ćemo rješenje o stavljanju djeteta pod skrbništvo i po potrebi ćemo pružiti i neke druge socijalne usluge. Ali za sada, prvi korak je, nakon što se otpusti iz bolnice, da se pronađe adekvatan smještaj u ustanovu. Smjestimo ga i nakon toga poduzimamo druge radnje i idemo, uglavnom, u takvim slučajevima, u smjeru posvojenja djeteta', objasnio je Minić.

Mnogi se ljudi se već javljaju da bi željeli posvojiti malog dječaka. Minić je potvrdio da je u Hrvatskoj velika potražnja u evidenciji potencijalnih posvojitelja te da ih je svakim danom sve više.

'Kao što znate, opće je poznato da je malo djece koja su ispunjenih pretpostavki za posvojenje. Tako da vrlo često dođu informacije do roditelja i bude veliki interes', naveo je.

Protiv majke, odnosno roditelja, u ovom slučaju policija, provodi i kazneni postupak. Na pitanje koliko se često uopće nađu roditelji ili majka nakon ovakvih slučajeva Minić je rekao kako to nije prečesto, no nekad se i sami jave.

'Imali smo slučajeve, unazad, 15-20 godina u Hrvatskoj, kronološki gledano u natrag, da su se javljali bake i djedovi, da je policijskom kriminalističkim istraživanjem utvrđen identitet roditelja. Išlo se i na DNK analize, u bazi podataka policije pronađeni su roditelji. U nekim slučajima smo i došli do roditelja. Tako da, uglavnom, ne dođemo, ali ponekad ima slučajeva kad i nađemo roditelja, ali jako rijetko', istaknuo je Minić.

Koliko ima ovakvih slučajeva u Hrvatskoj da se ostavi beba?

'Ovi su slučajevi rijetki, ali ih ima. U prosjeku je to možda jednom godišnje, čak i manje, jednom u nekoliko godina. Imali smo na području Hrvatske sličan slučaj 2021. kad je pronađeno dijete u jednom haustoru, u hodniku u Zagrebu, u kolicima, kad je jedna djevojka od 17 godina pronašla u kolicima svoje mlađe sestre, isto novorođenče dječačića. Zatim, 2017. imali smo slučaj na području Sesveta gdje smo našli ispred crkve Dobrog Pastira u Brestju dijete u kolicima, djevojčica od pet mjeseci. Imali smo ispred bolnice Sveti Duh 2007. kada je ostavljena djevojčica, čiji se plaču čuo, pa je susjeda koja živi blizu bolnice dojavila. Imamo takve slučajeve, ali jako rijetko. Djece se ostavljaju, ali na druge načine, ne baš na ovakve grube načine, to su rijetki slučajevi', rekao je Minić.

Sestra Jelena: Svako dijete ima svoju priču, sudbinu i teškoće zbog kojih je izdvojeno

Sestra Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije govorila je i djeci koje imaju u svojim ustanovama.

'Ovaj današnji slučaj podsjetio nas je jako na početke skrbi Caritasa Zagrebačke nadbiskupije o napuštenoj djeci, odnosno vratio nas je negdje u 1969. godinu, kad je pred vratima Caritasa u kutiji nađeno novorođenče, mala beba koju smo tada primili. Od tada zapravo do danas, kroz Caritasove domove je prošlo negdje oko 5000 djece.Danas u domovima zagrebačkog Caritasa imamo negdje oko 70 djece bez roditeljske skrbi. Govorimo o djeci od novorođenčadi do izlaska iz sustava, odnosno do punoljetnosti. Malih beba je trenutno 21 u našoj kući Ljubavi na Savici', kazala je sestra Jelena.

Govorila je i tome kako su i zašto roditelji ostavili tu djecu.

'Djeca u naše domove, kao i u druge ustanove socijalne skrbi, dolaze rješenjem Zavoda za socijalnu skrb i mogu reći da imamo doista lijepu suradnju sa Zavodom, naravno na dobrobit i djece i korisnika. U kući Ljubavi na Savici smještene su maloljetne trudnice i majke s djecom i djeca koja su izdvojena iz obitelji zbog neadekvatne skrbi roditelja', rekla je sestra Jelena.

Dodala je kako svako dijete zapravo ima svoju priču, svoju sudbinu, teškoće zbog kojih je izdvojeno. 'To su ovisnost roditelja, nedovoljna mentalna zrelost roditelja za skrb o djetetu, zlostavljanje ili socijalno-ekonomski uvjeti koji nisu adekvatni za odgoj djeteta. Puno puta nam se događa da nam dolaze djeca iz obitelji iz kojih je već jedno, dvoje ili troje djece izdvojeno prije, smješteno ili u neku drugu ustanovu ili udomiteljsku obitelj. To su disfunkcionalne obitelji koje su dugo u sustavu socijalne skrbi i zapravo se kroz taj začarani krug sustava vrte, a nekad se to i generacijski prenosi', navela je sestra Jelena.

Rekla je i kako u Hrvatskom Leskovcu sestre Karmelićanke brinu o djeci bez roditeljske skrbi i isto imaju nekih tridesetak korisnika.

Buzina: Emocionalno nezrelijim ženama trudnoća i porod mogu biti okidač

Docentica Nadica Buzina pojasnila je što se događa kod majke da se odluči na ovakav potez - da same rode i ostave dijete u kanti za otpad.

'Kao što je rekla sestra Jelena, svako dijete ima svoju priču. Tako i svaka ta situacija vezana za roditelje ima svoju priču. Mi se u Zavodu za forenzičku psihijatriju susrećemo s roditeljima koji se nađu kasnije u kaznenom postupku kao počinitelji kaznenog djela. To ovisi kako to kasnije na policiji na sudu bude okvalificirano', kazala je Buzin.

Dodala je da nema istih priča i da je svaka ta priča jedinstvena i posebna te da često puta i majke na neki način budu žrtve, a ne samo počiniteljice kada se pogleda s psihološkog aspekta.

'Najčešće su to situacije kada ta cijela obiteljska konstelacija bude nepodržavajuća i ustvari ta majka bude prepuštena sama sebi. Nema podršku obitelji, nema podršku partnera. Ono što je važno i što mi često vidimo u vještačenjima takvih slučajeva, da obitelj kasnije kada bude ispitana kao svjedoci u postupku, često puta govore da oni uopće nisu znali da im je članica obitelji bila trudna, da je u iščekivanju bio porod koji je kasnije možda završio na nekakav način. Srećom u ovoj situaciji se to na kraju i dobro završilo za to dijete', istaknula je Buzina.

Navela je kako se te majke, kada se nađu u poziciji počiniteljica kaznenih dijela, najčešće budu ili emocionalno nestabilne te se teško nose s tim izazovima.

'Trudnoća i porod koliko god se to nastoji prikazati kao nešto prekrasno, nešto što je veličanstveno, mnoge žene to vrlo teško podnose i vrlo se teško nose s tom situacijom. Onima koje su možda emocionalno nezrelije, trudnoća i porod mogu biti okidač za razvoj kasnijih poremećaja koje su možda negdje tinjali pa se razvukli upravo nakon trudnoće i nakon poroda koji za tu ženu predstavlja veliki stres i žena se jednostavno ne zna s time nositi', rekla je Buzina.

Kazala je da ljudi obično kažu kako nitko normalan ne bi tako nešto napravio pa se onda asocira na teške psihičke poremećaje, koje su totalno izgubile nekakav odnos s realitetom. 'Iz iskustva i primjera iz vještačenja to bude vrlo rijetko. Baš i ne znam za neki slučaj da je žena u psihotičnom stanju, da je bila totalno izvan realiteta, počinila tako teško kazneno djelo vezano za svoje dijete. Najčešće dolazi do nekog sloma krhkih obrambenih mehanizama i žena se jednostavno ne snađe u toj situaciji te pri tome nema dobru podršku partnera ili šire socijalne sredine', rekla je Buzina.

Sve više slučajeva maljoljetnih trudnica u zadnje vrijeme

Sestra Jelena rekla je kako u Caritasu imaju trudnicu od 13 godina te pojasnila kako je ona završila tamo.

'To su najčešći slučajevi gdje trudnica, odnosno dijete od 13 godina, nakon što je ostala u drugom stanju nije prihvaćena od primarne obitelji, ni od partnera jer je to najčešće izvanbračna veza ili nekakva usputna veza i ona ostaje sama, prepuštena sama sebi', navela je.

Dodala je da se tu uključuje Zavod za socijalnu skrb koji onda donosi rješenje o smještaju trudnice i djeteta koji će se roditi kroz vrijeme.

'Sve više imamo slučajeva maloljetnih trudnica u zadnje vrijeme. Također su tu i djevojke koje u puno slučajeva imaju i određene psihičke poteškoće te nekada i lakša mentalna oštećenja. To su dosta kompleksni slučajevi gdje i nekakav milje iz kojeg dolaze, sredine u kojima žive u promiskuitetnim uvjetima, utječu na trudnoću. S druge strane smo sretni da i takve djevojke imamo gdje primiti, da imaju gdje biti i da se to dijete može roditi. Neke od njih ga kasnije zadrže, a neka djeca idu na posvojenje pa opet usreće neku od obitelji koje čeznu za roditeljstvom', kazala je sestra Jelena.

Objasnila je kako po novom zakonu o socijalnoj skrbi majke s djecom mogu ostati do 3 godine u ustanovi s djetetom, a nakon 3 godine bi trebali ići iz ustanove, dok dijete može ostati dalje ako majka nema riješen stambeni status i uvjete da bi mogla adekvatno brinuti o djetetu.

'Kad je riječ o maloljetnim trudnicama i djevojkama, onda nastojimo da tijekom trudnoće na neki način pohađaju i školu, da ih obrazujemo uz svu psihološku, stručnu pomoć koja im je potrebna kroz trudnoću, praćenje od strane liječnika i svih drugih službi koje je potrebno uključiti', rekla je sestra Jelena.