"Sedam desetljeća nakon 2. svjetskog rata, još uvijek nemamo popis žrtava komunizma, a okončanju toga procesa, koji će podržati buduća HDZ-ova vlast, bit će podvučena crta nad ovim fenomenom koji nagriza hrvatsko društvo", rekao Karamarko.

Podsjetio je kako se komunistička vlast, "koju sada vole nazivati komunizam s ljudskim likom", posebno brutalno obračunala sa katoličkim svećenstvom. U Hrvatskoj je, tako, ubijeno 515 katoličkih svećenika, daleko više nego u drugim zemljama, poput Poljske gdje ih je ubijeno 177 ili Mađarske, gdje ih je ubijeno deset, rekao je Karamarko.

Na tribini "Europski spomendan na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima", profesor Ivo Banac podsjetio je da je na današnji dan prije 74 godina potpisan sporazum o nenapadanju između Njemačke i SSSR-a koji je, kazao je obećavao raj na zemlji, a donio diktaturu, rat i genocid.

Protekle smo godine u Hrvatskoj, kazao je Banac, bili svjedoci "velikih sukoba i borbe protiv Vladine zaštite udbaških djelatnika i odnijeli veliku pobjedu nad totalitarizmom". "Termin komunistički zločini više nikada neće biti upitan, a ipak borba za povijesnu istinu o totalitarizmima i učincima totalitarizma ostaje zadaća naše generacije", kazao je Banac.

Ivan Zvonimir Čičak govorio je što se dogodilo u Hrvatskoj u protekle dvije i pol godine, ustvrdivši kako je jedan od najsramnijih događaja ukidanje pokroviteljstava Hrvatskog sabora nad komemoracijom u Bleiburgu. "Potpuno je jasno da se tu radi o pokušaju da se još jednom kriminalizira sve ono što je utjelovljeno uz ime Bleiburg", kazao je Čičak.

Govoreći o slučaju 'lex Perković', kazao je da su glavni "meštri' pružanja otpora promjenama nekadašnji visoki dužnosnici komunističke Jugoslavije "koji nam ne mogu oprostiti da ih mi ne mrzimo i na taj način gube prostor za svoju glavnu aktivnost, a to je ideološka mržnja". Dodao je kako "hrvatskom državom vlada postkumunistička mafija te kako je u Hrvatskoj 2. svjetski rat završio tek padom komunizma, jer su ljudi ubijani i 1989. godine".