Naime raspisana je javna nabava, procijenjena na 2,33 milijuna eura bez PDV-a, za izradu projektno-studijske dokumentacije za izgradnju spalionice otpada na šibenskom CGO-u Bikarac.

Iz nje je vidljivo da je postrojenje predviđeno kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a kao primarni izvor sirovine za njegov rad naveden je minimalno otpad iz cijele Dalmacije, odnosno CGO Bikarac, Lećevica, Biljane Donje, Lučino razdolje, uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz cijele Dalmacije, ali i dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz šumarstva (Lika i Gorski kotar) ili iz poljoprivrede te ostaci raslinja s opožarenih područja.

Energija iz spalionice za gospodarsku zonu Podi

Energija dobivena iz spaljivanja koristila bi se, iako se to u projektnom zadatku ne navodi, najvjerojatnije za grijanje i eventualno hlađenje kilometar udaljene gospodarske zone Podi, a koja je odnedavna dobila i izlaz na autocestu A1. To je još proljetos, kada se samo nagađalo o tome čiji će se otpad spaljivati na Bikarcu, kao mogućnost najavio resorni ministar Damir Habijan.

Valja naglasiti da su od četiri dalmatinska CGO-a dva u funkciji ili, preciznije, Bikarac radi, CGO Biljane Donje u Zadarskoj županiji je u probnom radu dok su splitska Lećevica i dubrovačko Lučino razdolje tek u fazi gradnje.

Izrada kompletne dokumentacije uključuje: idejno rješenje za potrebe izrade studijske dokumentacije, studiju o utjecaju zahvata na okoliš, analizu dostupnih izvora financiranja i prijedlog optimalnog financijskog modela za provedbu projekta, studiju izvedivosti, izradu idejnog projekta, ishođenje posebnih uvjeta i lokacijske dozvole. Sve to trebalo bi biti napravljeno u roku od 18 mjeseci nakon što bude odabran onaj tko će je izraditi.

Izrađivač dokumentacije morat će analizirati sve vrste i količine otpada koje nastaju i koje će nastajati u četiri županije, a koje je moguće energetski oporabiti, uključujući mulj, koji nastaje kao produkt obrade komunalnih otpadnih voda, razne vrste biomase i sve ostale izvore sirovina koje je moguće obraditi u spalionici.

Analiza triju tehnologija za spaljivanje

Koja će se tehnologija koristiti za spaljivanje, ovisit će o nizu faktora kao što su vrsta i količina otpada koju je potrebno obraditi, fizikalna i kemijska svojstva otpada, postojeća i planirana infrastruktura, uključujući prometne sustave i potrošače energije, zakonski zahtjevi i sl. No kako se navodi u projektnom zadatku za izradu dokumentacije, 'cilj je uvijek pronaći tehnički najbolje rješenje na najboljem gradilištu, uz istovremeno postizanje maksimalne zaštite okoliša i ljudskog zdravlja'.

Također je navedeno da je za odabir najboljeg tehnološkog rješenja spalionice potrebno analizirati tri tehnologije: spaljivanje na rešetki, spaljivanje u fluidiziranom sloju i spaljivanje u rotacijskoj peći.

Neovisno o odabranom tehnološkom rješenju za spalionicu, dokumentacijom je potrebno razmotriti i pronaći optimalno rješenje za distribuciju proizvedene energije i zbrinjavanje otpada koji nastaje njenim radom.

Uz navedeno, u projektnom zadatku se navodi da će nakon procesa energetske oporabe otpada ostati određene vrste otpadnog materijala, stoga će, ovisno o odabranoj tehnologiji, biti potrebno analizirati sve vrste ostatnog otpada te zakonske i tehničke mogućnosti njegova zbrinjavanja, vodeći računa o ekonomičnosti toga procesa, odnosno maksimalnog korištenja mogućnosti CGO-a Bikarac.

Kakva bi spalionica u konačnici trebala biti, koju bi tehnologiju mogla koristiti, kolikog bi kapaciteta mogla biti... - sve to trebalo bi biti poznato u idealnim uvjetima za dvije godine. A s obzirom na ono što slijedi, sasvim je sigurno da u ovom desetljeću još neće biti izgrađena, ali ipak bi mogla biti prva u Hrvatskoj.