Smiljko Sokol, bivši predstojnik Katedre za ustavno pravo, bivši predsjednik Ustavnog suda i suautor prvog hrvatskog Ustava, predlaže ustavne promjene kojima bi se u potpunosti ukinule sve izvršne ovlasti predsjednika te bi se u zemlju uveo kancelarski sustav kakav postoji u SR Njemačkoj
Sokol se u razgovoru za Globus založio za uvođenje čistog parlamentarnog sustava u kojem bi se predsjednik birao u Hrvatskom saboru dvotrećinskom većinom, a ovlasti bi mu bile strogo protokolarne.
'Neposredan izbor još je jedan izvor poticanja konfliktnih situacija između predsjednice i Vlade. Kritikama Vlade, naime, predsjednik/ica između prvog i drugog mandata radi izbornu promidžbu na kritici Vlade, što je praksa u Hrvatskoj još od ustavnih promjena 2000. godine', poručio je Sokol.
vezane vijesti
Smatra da nije riječ o ograničenju prava birača: ideja je da se predsjednik bira u Hrvatskom saboru, a traženjem dvotrećinske većine izbjegava se to da ga bira jedna stranka ili koalicija na vlasti. Sokol smatra da je odredba da se predsjednik brine za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti glavni izvor političkih napetosti i nesuglasica na relaciji Banski dvori – Pantovčak.
'To najizrazitiji ostatak polupredsjedničkog sustava, ali nije jedini', kaže Sokol, pojašnjavajući da se tako daje ovlast predsjedniku da djeluje kao arbitar u odnosu na Vladu i druga tijela državne vlasti.
Sokol je mišljenja da treba brisati i druge izvršne ovlasti predsjednika, a sva vlast bi se našla personalizirana u rukama predsjednika Vlade. Navodi i da je to obilježje čistog parlamentarnog sustava i takvu koncentraciju, uz uvjet da Vlada stvarno odgovara parlamentu, ne smatra lošom.
Sokol je u razgovoru za Globus naglasio da u današnjem četvrtpredsjedničkom ustavnom modelu odnosa nije riječ o međusobnom ograničenju vlasti i nadzoru, već o potencijalno konfliktnim situacijama i da koncentracija ovlasti unutar Vlade pridonosi efikasnosti.
Osvrnuo se i na ideje referendumske inicijative 'Narod odlučuje'.
Misli da se o izbornom zakonodavstvu ne može odlučivati na referendumu jer je riječ o slojevitoj problematici oko koje se ne može tek jednoznačno biti za ili protiv te neustavnim smatra pitanje kojim žele smanjiti prava zastupnika nacionalnih manjina.
Ustavni stručnjak zalaže se i za promjenu izbornog sustava uvođenjem mješovito razmjerno većinskog sustava te snižavanjem izbornog praga s pet na tri posto.
