U izvješću se, između ostaloga, navodi kako pojas nestabilnosti oko Europe, u kojem postoje brojna krizna žarišta, nastavlja generirati sigurnosne izazove u vidu masovnih nekontroliranih migracija, ali i prijetnji u vidu terorizma, ekstremizma, proliferacije oružja za masovno uništavanje i regionalnih oružanih sukoba u Siriji, Iraku, Libiji, Jemenu i Ukrajini.

U isto vrijeme, posljedice kriznih žarišta očituju se i u porastu organiziranog kriminala i krijumčarenja ljudi, oružja i roba, hibridnog ratovanja i radikalizacije putem društvenih mreža. SOA prati sve vrste terorizma, neovisno o njihovom ideološkom polazištu.

'Kao i za ostatak Europe, terorizam povezan s ISIL-om i Al Qaidom, ostat će jedna od najznačajnijih prijetnji sigurnosti hrvatskih građana Republika Hrvatska nije među prioritetnim metama islamističkih terorističkih skupina. Ipak, kao i za bilo koju drugu europsku državu, ne može se isključiti mogućnost terorističkog napada i na hrvatskom tlu', navodi se u izvješću.

Dodaju i da je na području pod kontrolom ISIL-a boravilo ukupno sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo.

'Od njih, samo jedna osoba ima isključivo hrvatsko državljanstvo, dok su drugi dvojni državljani i nikada nisu trajno živjeli u Hrvatskoj. Trenutno ih je na području pod kontrolom ISIL-a šest, jer se jedna osoba vratila u državu porijekla u zapadnoj Europi gdje je i ranije živjela.

SOA i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka kojeg je otela egipatska podružnica ISIL-a i objavila njegovo ubojstvo. SOA provodi aktivnosti s ciljem utvrđivanja svih okolnosti otmice', ističe se u izvještaju. U poglavlju o ekstremistima na tlu Hrvatske SOA smatra da je 'djelovanje lijevih i desnih ekstremista u Republici Hrvatskoj i dalje je bez šire potpore javnosti i vrlo je malog pokretačkog potencijala'.

Napominju da s obzirom na malobrojnost i slabu organiziranost, potencijal pripadnika ekstremističkih skupina za izazivanje nasilja i incidenata većih razmjera je, kao i u proteklom razdoblju, ograničen, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Pojašnjava se da je hrvatsko jugoistočno susjedstvo i dalje obilježava nestabilnost. Države jugoistočnog susjedstva suočene su i s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma, pri čemu je osobito izraženo jačanje radikalnog islamizma.

Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma, a uz to, zamjetni su pokušaji kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu u međunarodnoj zajednici uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih uz Domovinski rat i njegov obrambeni i oslobodilački karakter, navodi se u izvješću.

S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. U državama jugoistočnog susjedstva trenutačno ima više od 10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava.

Tijekom 2016. godini do danas nije bilo uspješno provedenih terorističkih napada u jugoistočnom susjedstvu, ali je policijsko-sigurnosnim akcijama u više država spriječeno nekoliko planiranih napada. U poglavlju o kibernetičkoj sigurnosti napominje se da je Hrvatska meta pokušaja prikupljanja podataka u kibernetičkom prostoru.

Pritom je namjera napadača dvojaka: prikupiti podatke o hrvatskim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i drugim procesima te podatke euroatlantskih asocijacija. 

Tijekom 2016. godine detektirano najmanje 7 pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela RH.

Čitav izvješataj možete pročitati ovdje.