Odgovarajući na tvrdnje o ekstremizmu u hrvatskom društvu SOA upućuje na svoje posljednje javno izvješće objavljeno prošle godine u kojemu stoji da ekstremizam u Hrvatskoj nema veliki broj sljedbenika, ali da jača u vrijeme pandemije koja je postala izvor teorija zavjere i radikalizacije.

Društvena izolacija i povećanje vremena provedenog na internetu povećavaju rizik pristupa ekstremističkim sadržajima i (samo)radikalizacije pojedinaca, ali i njihova umrežavanja. Pritom najveći rizik za radikalizaciju predstavljaju psihički nestabilne osobe koje se, opsjednute ekstremističkim stavovima, mogu odlučiti i na teroristički čin, navodi SOA.

U tom izvješću obrađen je i napad na Markovu trgu 12. listopada 2020. za kojeg su ustvrdili da je imao obilježja terorističkog napada.

Nakon što je na nedavnom prosvjedu pred sjedištem vladajućeg HDZ-a uhićen mladić s dva molotovljeva koktela te improviziranim hladnim oružjem premijer Andrej Plenković je ustvrdio da u Hrvatskoj postoje ''ljudi koji su spremni koristiti silu da bi išli na rušenje demokratski izabrane vlasti te da postoje ljudi koji su organizirani, naoružavaju se i nastoje na silu promijeniti vlast''.

Plenković je ocijenio da se kod uhićenog mladića "vidi gotovo identičan obrazac kao i u slučaju Danijela Bezuka'' koji se ubio nakon što je pucao na zgradu vlade.

Ovakav napad povećava rizik dodatne radikalizacije pojedinaca i skupina, posebice u kombinaciji s ekstremističkom propagandom preko interneta i društvenih mreža, ocijenila je SOA.

Podsjećaju i da su pojedine osobe legitimne javne skupove i prosvjede zlorabili za slanje ekstremističkih poruka, a neke od njih je Državno odvjetništvo optužilo za poticanje na terorizam i nasilno rušenje ustavnih, političkih, gospodarskih i društvenih struktura u Hrvatskoj.