Peking se sprema za turobne dane kasne jeseni i zime, kada se zagađena magla reže nožem, a građani hodaju uokolo s maskama na licu. Sezona smoga ove godine počela je ranije no inače, a uoči 19. kongresa Komunističke partije zrak je dosegao toliki stupanj zagađenja da se i najzdraviji počinju osjećati loše. Kao za vrijeme Olimpijade, tako su i sada tjednima uoči velikog partijskog samita bile zatvorene tvornice, prorijeđen motorni promet, čak zabranjeni roštilji na otvorenom, da nad delegatima ne visi olovno nebo.

Da metropola proživljava 'zrakopokalipsu', pokazao je kineski Siniša Labrović, 34-godišnji majstor performansa iz Shenzena, samoprozvani Nut Brother (Ludi Brat). U radničkom kombinezonu, s maskom na licu i usisavačem pred sobom, Nut Brother je stotinu dana obilazio središte Pekinga od Tiananmena do Ministarstva za zaštitu okoliša usisavajući smog. Skupljene čestice pomiješao je s glinom i od svega ispekao ciglu standardne veličine s porukom: 'Eto, to je to što udišete.'

Što udišemo? Od dima do plijesni

A udiše se svašta, od finih čestica iz različitih vrsta dima, ozona i dušikovog dioksida do peludi, plijesni i ostaloga što se taloži u dišnim putevima uzrokujući kronične bolesti, teško ili nikako izlječive, zbog čega je 2012. u svijetu umrlo 3,7 milijuna ljudi.

Prema podacima Europskog gospodarskog prostora (EEA) za 2013. godinu, u 41 europskoj zemlji je zbog udisanja finih čestica, ozona i dušikovog dioksida umrlo 555.000 osoba ili je njihova smrt bila povezana s time, od čega se u 28 zemalja EU-a bilježilo 520.000 slučajeva.

Crna lista europskog zraka

Na toj crnoj listi vodile su Italija s 97.000 i Njemačka sa 86.000 smrti povezanih s očajnom kakvoćom zraka, iza njih Francuska s više od 55.000, Poljska s 51.000 žrtava, dok ih je u Hrvatskoj bilo 5.220, u Sloveniji 2.300. U BiH ih je bilo 3.900, premda se Tuzla 2010. našla na listi WTO-a od 500 najzagađenijih gradova koncentracijom tzv. lebdećih čestica PM2.5 i PM10 (dugoročno najštetnijih jer ulaze duboko u pluća, bronhe, mogu i u alveole), dok iz Hrvatske nema nijednog grada, iako je Slavonski Brod naša najbolnija točka zbog susjedne rafinerije u Bosanskom Brodu, no to je praktički naš jedini grad koji pati zbog prekoračenja sumporovog dioksida i višestruko većih vrijednosti sumporovog vodika.

Svako šesto dijete diše u toksičnom okruženju

Ali na posebno potresne činjenice upozorila je proljetos Margaret Chan, direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO): više od 600.000 mališana godišnje umire u svijetu jer žive u okolišu s onečišćenim i zagađenim zrakom; gotovo svako sedmo dijete (300 milijuna) živi u dijelovima svijeta s najvišim toksičnim razinama onečišćenja, šest i više puta većim od dopuštenih.

Zagađeni zrak ubija, to je jasno. Ali i udara po džepu. Izloženost čak i u malim količinama, posebno u ranom djetinjstvu, može imati opake dugoročne posljedice u odrasloj dobi ne samo na zdravlje, nego i na – zaradu.

To je zaključak dugoročne studije istraživača s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari, koji su u suradnji s Američkom državnom riznicom proučavali dugoročni učinak zagađenja na 5,7 milijuna djece mlađe od godine dana, rođene neposredno prije i poslije 1970. godine. Te je godine naime donesen Zakon o čistom zraku kojim je određena maksimalna dopuštena količina suspendiranih čestica te su istraživači desetljećima pratili ne samo njihovo zdravstveno, nego i materijalno stanje u životnoj dobi kada su počeli zarađivati. Rezultat je bio iznenađujući: za svakih 10 posto smanjenja izloženosti suspendiranim česticama u prvoj godini rođenja zarade praćenih osoba u dobi od 30 godina bile su veće barem jedan posto (i obrnuto), bez obzira na spol i rasu.

Zaradili 6,5 milijardi dolara

Tih jedan posto na prvi pogled ne čini neku razliku, ali pedantni Amerikanci koji vole sve izraziti u dolarima izračunali su da je to, kada se sve zbroji, urodilo dodatnom zaradom praćenih osoba od nevjerojatnih 6,5 milijardi dolara. Istraživači to nastoje objasniti zdravstvenim stanjem i kognitivnim sposobnostima.

Djeca rođena u područjima sa zagađenijim zrakom imala su očekivano više troškova za liječenje, dok je izloženost onečišćenom zraku u majčinoj utrobi i neposredno nakon rođenja mogla imati negativan učinak na standardizirane rezultate ispitivanja koja pokazuju sposobnost kreativnog razmišljanja. Jedna pak čileanska studija Državnog zavoda za ekonomska istraživanja u Santiagu iz 2014. pokazuje da su djeca trudnih majki izloženih nižim razinama ugljičnog dioksida u četvrtom osnovne pokazala bolje rezultate u jeziku i matematici.

Kina nije najzagađenija

Iako na spomenutoj listi 500 najzagađenijih gradova 160 dolazi iz Kine, ta država ipak ne nosi neslavnu titulu najzagađenije u svijetu. Ima gorih od Kine i Indije, koje se obično spominju kada je riječ o kvaliteti zraka njihovih urbanih sredina. A najgori nisu samo najsiromašniji.

Među 92 zemlje u kojima je WHO vršio istraživanje na 1.622 lokacije za 2016. godinu, uz siromašni Pakistan na prvom mjestu, nalazi se najbogatija država na svijetu - Katar. Pretjerana gradnja i strašno gust zračni promet doslovno guše Katarane, no s obzirom na to da ih guše i arapski susjedi ljetos uspostavljenim ekonomskim sankcijama zbog navodnog financiranja terorizma i suradnje s Iranom, Katar će silom prilika malo pročistiti zrak, a Doha ove godine vjerojatno neće biti 12. najzagađeniji grad kao do sada.

Među deset najgorih od 92 istraživane zemlje, šest je azijskih i četiri srednjoistočne (Kina je na 13. mjestu), a među deset najmanje zagađenih na prvom je mjestu Australija, na drugom Brunej, na trećem Novi Zeland,  Estonija je četvrta, slijede je Finska, Kanada, Island, Švedska, Irska i Liberija. Propisi o čistoći zraka Europske unije toliko su oštri da ih trenutačno jedva može slijediti polovina članica, no u ekskluzivnom klubu deset najboljih u svijetu svih pet koje dolaze iz Europe su članice EU-a.

Hrvatska u sigurnoj bjelini

Na karti svijeta koja pokazuje stupanj zagađenosti od bijelih do tamnih tonova crvene, Hrvatska je na području sigurne bjeline jer u nas praktički više nema industrije. Austrijski stručnjaci zbog toga predviđaju da ćemo do 2030. biti jedna od najčišćih članica europske obitelji.

Gdje će 2030. biti Kina? Uoči donošenja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama kineska je vlada donijela odluku o smanjenju ili potpunom prestanku rada 60 posto najvećih zagađivača do 2020., a do 2030. obećala Peking bez smoga, što znači zatvaranje svih industrijskih pogona, masovno uvođenje električnih vozila u promet, u sjeveroistočnoj luci Tianjinu zamrzavanje razvoja teške industrije, a u obližnjoj sjevernoj provinciji Habei smanjenje proizvodnje čelika za trećinu. Nemoguća misija? Možda, ali partijski šef  Xi Jinping na netom završenom kongresu građanima kineske prijestolnice svečano je obećao plavo nebo. A kada on nešto obeća...