U ostalima su revizori utvrdili nepravilnosti u poslovanju. U ministarstvima regionalnog razvoja i turizma na ugovore o djelu potrošili su pet, odnosno sedam puta više od zakonskih dva posto mase za plaće, piše Jutarnji list. U 2010. zaposlenima se isplaćivalo i više od 180 prekovremenih sati, što je zakonski maksimum.

Revizija je utvrdila i nepravilnosti u vezi s javnom nabavom, u kojima prednjači Ministarstvo regionalnog razvoja koje je bez provođenja zakona javne nabave kupilo robe i usluga vrijednih gotovo 11 milijuna kuna. Jedan od razloga što je Porezna uprava od revizora dobila uvjetnu ocjenu jest i zgrada koju su unajmili za ispostavu u Slavonskom Brodu. Godišnje se najam zgrade od 2500 kvadrata plaća vrtoglavih 458.200 eura s PDV-om, odnosno 11,20 eura po kvadratu. A to je skuplje nego u Zagrebu, gdje za zakup prostora Porezna daje devet eura.

Svaki od 93 zaposlena u Poreznoj upravi u Brodu ima 27 kvadrata prostora za rad, a umjesto osam, zakupili su 17 parkirnih mjesta. Takvu raskoš poreznici su dobili u siječnju 2010., kada su premješteni u novi prostor u prizemlju i na dva kata. No revizori su zaključili da im uopće nije potreban drugi kat koji ima 1130 kvadrata, a to znači da Porezna uprava godišnje u vjetar baca 150 tisuća eura.

U 2010. MORH je bez primjene Zakona o javnoj nabavi, pozivajući se na uredbu o nabavi za potrebe sigurnosti i obrane, zaključio 104 ugovora vrijedna 111 milijuna kuna. Informatički sustav za upravljanje nekretnina nabavljen je 2005., ali ni do kraja 2010. podaci nisu preneseni u jedinstveni sustav. Revizija je predložila i da se neiskorištene nekretnine MORH-a iskoriste kao poslovni prostori za državnu upravu.

Rashodi i naknade zaposlenicima u Ministarstvu pravosuđa iznosili su 5,1 posto od ukupne mase plaća, a prema zakonskom propisu dozvoljeno je tek dva posto. Ministarstvo raspolaže sa 217 stanova koji nisu evidentirani u poslovnim knjigama. Za najam poslovnih prostora plaćali su 7,8 milijuna kuna, od toga samo 2,4 milijuna na zgradu u Dežmanovom prolazu u Zagrebu u čije je uređenje Ministarstvo uložilo 12 milijuna kuna.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta gradnja nekih škola koje su se gradile u 2010. godini dogovorena je i nekoliko godina ranije, zbog čega su cijene ugovorenih poslova skočile na 21,8 milijuna kuna.

Kod ostalih ministarstava, recimo kod bivšeg Kalmetinog, revizija je primijetila da za pojedine kupljene usluge nije provedena javna nabava. Biškupićevo Ministarstvo kulture isplatilo je pojedinim zaposlenicima više prekovremenih sati nego što to Zakon o radu dozvoljava.

Kod Petra Čobankovića u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, revizija je otkrila da je zaposlenicima plaćan rad u povjerenstvima, koji su obavljali u svoje radno vrijeme. Na ugovore o djelu potrošeno je 4,6 posto iznosa za plaće zaposlenih, dok zakon dopušta dva posto.

Kod Božidara Pankretića u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva također je zabilježen višak prekovremenih sati, visok postotak ugovora o djelu, nabava robe i usluga mimo javne nabave…