Osim Biserko, u Komisiju je imenovan i umirovljeni sudac iz Australije Michael Donald Kirby, koji će biti i predsjednik tog tijela te odvjetnik iz Indonezije Marzuki Darusman. Komisija ima zadatak napraviti temeljan izvještaj koji bi bio podnesen u ožujku iduće godine u UN-u. Biserko je za AA kazala da je iznenađena da je uopće bila među kandidatima i da je ušla u navedeno UN-ovo tijelo. Dodaje kako to smatra priznanjem za njen rad u posljednjih 20 godina na planu borbe za ljudska prava.

'Komisija je, naravno, rezultat rada mnogih nevladinih organizacija, ali i nekih vlada koje godinama pišu izvještaje i upozoravaju na stanje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji. Vijeće za ljudska prava koje je osnovano 2006. godine i čije sjedište je u Genevi, preko niza rezolucija, isto tako, doprinijelo je da se ta tema podigne na viši nivo. Rezultat toga je Komisija koja treba sve to objediniti i izvršiti svoja vlastita istraživanja vezano za kršenje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji. Nažalost, kako stvari stoje, nije sigurno hoćemo li dobiti pristup, odnosno ulaz u Sjevernu Koreju. U svakom slučaju, posjete će biti učinjene Južnoj Koreji i drugim zemljama u susjedstvu gdje se nalaze ljudi koji su uspjeli izbjeći ili prebjeći u susjedne zemlje', govori Biserko.

Komisija počinje s radom od kraja lipnja i radit će do ožujka 2014. godine. UN je u više navrata razmatrao situaciju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji. 'To je jednostavno nešto što će, po meni, biti važno u daljnjoj senzibilizaciji ovog problema i doprinijeti relaksaciji same, da tako kažem, Sjeverne Koreje i njenom uključivanju u širu međunarodnu zajednicu. Ona je danas najizoliranija zemlja na svijetu, ne samo posljednjih godina, već desetljećima. Zbilja, taj korejski narod zaslužuje mnogo bolju sudbinu. Vjerujem da će ova komisija doprinijeti bar malo ukazivanju na probleme, ali i nekoj vrsti promjena. Sve ovisi o tome s čime će Komisija, na kraju, izaći i kakve će preporuke dati generalnoj skupštini i Savjetu za ljudska prava', podvukla je Biserko.

Članovi Komisije, dodaje, već imaju neke krajnje dramatične ulazne podatke što se događa u Sjevernoj Koreji. 'Navodno je oko 200 tisuća ljudi prošlo kroz te kampove. To je jedno vrlo ozbiljno kršenje ljudskih prava. Mnogi prolaze kroz te kampove. Ono što je važno za situaciju u Sjevernoj Koreji jest njena ekonomska situacija i ta glad koja, zapravo, visi nad glavama tog stanovništva. Čak se govori i o pojavi kanibalizma, i to upravo zbog te ekonomske situacije i nedostatka hrane! Situacija je mnogo ozbiljnija nego se na prvi pogled može reći jer obuhvaća i te aspekte ljudskih prava. Da ne spominjem da je sloboda izražavanja ograničena, pristup medijima, internetu, kretanje u zemlji, izvan nje. To je zbilja zemlja koja zaslužuje da se međunarodna zajednica oko nje potrudi', zaključila je Biserko.