Zbog strukturalnih nedostataka eura, europski su lideri morali postati majstori u preplivavanju iz jedne krize u drugu. No postali su umjetnici u šutiranju limenke niz cestu, iako bi preciznije bilo reći da je šutiraju uz cestu, a da im se ona stalno vraća natrag, piše Soros u svom autorskom tekstu čiji prijevod objavljuje Radio Slobodna Evropa

Europa se sada suočava s najmanje pet kriza paralelno. Četiri su unutrašnje - euro, Grčka, migracije i britanski referendum, a jedna je vanjska - ruska agresija na Ukrajinu.

Svih pet različitih kriza koje imaju tendenciju hraniti i jačati jedna drugu, i koje ovladavaju i vlastima i javnošću. Pa je logično pitanje što se može učiniti da se spriječi dezintegracija?

Sve ove krize ne mogu biti riješene u isto vrijeme. Zato postoji potreba da se nekima da povlašteni tretman a da se ostale zanemare. Mislim da prioritet treba dati Ukrajini, i to s razlogom. Unutrašnje krize poput Grčke, vala izbjeglica ili britanskih prijetnji razjedinjuju Uniju, dok vanjska prijetnja - ruska agresija na Ukrajinu, može samo biti motiv za ujedinjenje i jačanje EU-a.

Ako se Ukrajinu nastavi tretirati kao drugorazredni problem, vratit će se na scenu ona stara Ukrajina kojom dominiraju oligarsi koji rade samo u svoju korist. Današnjim Kijevom još vlada duh Majdana i to treba iskoristiti za otpor ruskoj agresiji i za oživljavanje osjećaja solidarnosti koji je karakterizirao Europsku uniju u njezinim počecima.

Tvrdio sam da su sankcije protiv Rusije nužne, ali ne i dovoljne. Predsjednik Vladimir Putin razvio je vrlo uspješnu interpretaciju trenutačne situacije kojom se bori protiv sankcija. On tvrdi da su svi ekonomski i politički problemi Rusije prouzročeni neprijateljstvom zapadnih sila koje žele zanijekati Rusiji njezino zasluženo mjesto u svijetu. Rusija je žrtva agresije, tvrdi Putin koji time podiže patriotizam svojih građana. Sve teškoće koje sankcije proizvode Rusiji samo učvršćuju njegovu poziciju.

Jedini način da se dokaže da Putin nije u pravu jest uspostavljanje bolje ravnoteže između sankcija Rusiji i podrške Ukrajini.

Moja pobjednička strategija zagovara efikasnu financijsku pomoć Ukrajini koja će kombinirati veliku budžetsku i političku s drugim poticajima za privatni sektor. Radikalnim ekonomskim i političkim reformama koje Ukrajina hoće provesti, ove mjere zemlju će pretvoriti u atraktivno mjesto za ulaganje.

Prvo na listi osnovnih ekonomskih reformi jest restrukturiranje Naftogaza, preko kojeg država ima monopol nad plinom. Sadašnje umjetno održavane niske cijene ovog energenta moraju biti podignute na tržišnu cijenu, a domaćinstvima subvencionirati plaćanje.

Centar političkih reforma treba temeljiti na uspostavi poštenih, nezavisnih i kompetentnih - pravosuđa i medija - koji će se boriti protiv korupcije i koji će pomoći stvaranje državnih službi koje služe narodu umjesto da ga iskorištavaju.

Ove reforme također će privući mnoge ljude u Rusiji koji će onda u svojoj zemlji zahtijevati slične reforme. To je ono čega Putin se boji. To je razlog zašto je pokušao tako teško destabilizirati novu Ukrajinu.

Ako saveznici Ukrajine budu kombinirali sankcije protiv Rusije s djelotvornom pomoći za novu Ukrajinu, nikakva propaganda neće moći pokriti činjenicu da su ruski ekonomski i politički problemi izazvani Putinovom politikom.

Ukrajina ne može vojno poraziti Rusiju, jer Putin ima veću i moćniju vojsku. Možda je čak spreman i zaprijetiti nuklearnim oružjem. No Europa i SAD mogu Rusiji ponuditi financijski otkup. I u tome su jači od Moskve. No do sada nisu pokazali preveliku spremnost.

Pomaganje Ukrajini zapadni saveznici moraju tretirati kao izdatak za obranu. Promatrano u tom svjetlu, sadašnjih 3,4 milijarde eura koje EU daje MMF-u za pomoć Ukrajini, potpuno je neadekvatna cifra.

Samo što je posustala zaokupljenost Bruxellesa grčkom krizom, sada postoji realna opasnost od skretanja europske pozornosti s Ukrajine na izbjegličku krizu. S obzirom na to da je po mom mišljenju sudbina nove Ukrajine pitanje svih europskih pitanja, ovo bi skretanje bila tragična greška.

Nova je Ukrajina najvrednija imovina koju Europa ima i svaki gubitak na tom tlu stvorio bi novu propalu državu s 40 milijuna ljudi, novi izvor izbjegličkog vala.

Ako pak Europa pomogne Kijevu, pomoći će sama sebi. Čineći sve što je potrebno da omogući Ukrajini ne samo da opstane nego da i napreduje, EU će ostvariti dvije dobiti: zaštitit će se od Putinove Rusije i oživjeti duh suradnje i solidarnosti koji je vladao među ljudima u ranim danima EU-a. Njemačka kancelarka Angela Merkel taj je duh rasplamsala prema tražiteljima azila u svojoj zemlji. Ako se spasi nova Ukrajina, to će transformirati i politički krajolik Europe.