George Soros mnogima je trn u peti, dok je, pak, drugima njegova nazočnost stvar prestiža. Mađarski parlament je, primjerice, ovog tjedna donio zakon kojim onemogućuje rad njegova Srednjoeuropskog sveučilišta, dok je SDP-ovac Hajduković poručio hrvatskoj vladi da bi dolazak Soroseva sveučilišta obogatio akademsku ponudu u zemlji.

Mađarski ministar obrazovanja Zoltan Balog smatra da su nevladine organizacije koje podržava Soros 'lažne građanske organizacije koje ometaju demokratski izabranu mađarsku vladu'. U kritikama upućenima Sorosu najglasniji je mađarski premijer Viktor Orban, koji je i sam bio Sorosev stipendist, a kojeg smatra ideološkim protivnikom optužujući ga da pokušava sveobuhvatno utjecati na mađarsku politiku.

Orban je u nekoliko navrata izjavio da Sorosevo sveučilište 'vara' te da ima nepravednu prednost prema mađarskim sveučilištima jer, za razliku od lokalnih fakulteta, nema vlastiti kampus. Američki State Department je, pak, kao i stotinu mađarskih akademika, dalo svoju podršku sveučilištu osnovanom u Budimpešti 1991. kojeg pohađa 1400 studenata iz 108 zemalja, a podrška je došla i iz dijela Hrvatskog sabora.

Podrška iz Sabora

Podršku koju je pokrenuo SDP-ovac Hajduković, potpisalo je 55 zastupnika SDP-a, HNS-a, HSU-a, SDSS-a, Živog zida, MOST-a te manjinskih zastupnika. Očekivano, HDZ se nije priključio Hajdukovićevoj kampanji jer je Soros devedesetih financirao popriličan broj projekata i medija u Hrvatskoj, pogotovo onih koji su se suprotstavljali Franji Tuđmanu i HDZ-u.

Soros je financirao i spotove udruge GONG, odnosno kampanju za osvještavanje građana o važnosti glasanja na parlamentarnim izborima EU-a, no to je u dijelu društva naišlo na oštre kritike u kojima se kaže da je Soros preko GONG-a pokušavao utjecati na politički sustav u Hrvatskoj. Kritike su naišle na plodno tlo pa Soros nakon 2014. više nije financirao GONG. Je li odlasku iz Hrvatske presudilo uvriježeno mišljenje da Soros stoji iza financijskih kriza, gospodarskih kolapsa i političkih prevrata, zna isključivo taj poduzetni mađarski Židov koji je još kao dijete iskusio progone.

Soros je, naime, rođen 12. kolovoza 1930. u Budimpešti kao Gyorgy Schwartz u obitelji odvjetnika koja mijenja prezime 1936. godine zbog porasta antisemitizma. Unatoč židovskom podrijetlu obitelji Soros, preživljava njemačku okupaciju Mađarske, ponajviše zahvaljujući tadašnjem ministru poljoprivrede koji ga skriva i predstavlja kao svoje kumče. Dvije godine nakon što Sovjeti zauzimaju njegov rodni grad, Soros bježi u Britaniju gdje radi kao željezničar i konobar, a jedno vrijeme budžet popunjava prodajom suvenira američkim vojnicima stacioniranima na Otoku.

Teorija refleksiviteta

Pored povremenih poslova uspijeva završiti prestižnu Londonsku školu ekonomije te se vrlo brzo zapošljava kao činovnik u banci Singer & Freidlander. Naučivši 'zanat', Soros se seli 'preko bare' u New York, gdje započinje karijeru analitičara kako bi skupio pola milijuna dolara potrebnih za bezbrižno studiranje filozofije. U to je vrijeme bio pod snažnim utjecajem filozofa Karla Poppera pa razvija vlastitu teoriju refleksiviteta koja kazuje kako valuacija bilo kojeg tržišta proizvodi prociklični krug, bilo moralan ili nemoralan, a koji dalje utječe na tržište.

Ipak, u Americi ostaje duže od planiranog, postavši potpredsjednik jedne banke u kojoj nije uspio nametnuti svoju teoriju refleksiviteta. Sreća mu se osmjehuje tek 1967. kada se zapošljava u offshore investicijskom fondu First Eagle Funds. Tri godine kasnije osniva vlastiti Soros Fund Management iz kojeg se povlači zbog niza regulatornih restrikcija koje su mu ograničavale poslovanje pa osniva Quantum Funds koji vodi i danas.

Prije tri godine Quantum Funds je zabilježio zaradu od 5,5 milijardi dolara, čime postaje najuspješniji hedge fond u povijesti, dok ga magazin Forbes postavlja na 27. mjesto najbogatijih ljudi na svijetu koji basnoslovnu zaradu može zahvaliti investicijskim fondovima za ograničen broj ulagača koji nude priliku za visoke zarade uz podjednako visoke rizike.

Iskusni 'vuk koji zavija' poznat je i kao čovjek koji je srušio Englesku banku, kupujući ogromne količine funti, primijetivši da se Ujedinjeno Kraljevstvo po vrlo nepovoljnim uvjetima uključilo u europski mehanizam novčane razmjene, nakon čega je u rujnu 1992. u događaju koji je poznat kao 'crna srijeda' odjednom prodao 10 milijardi dolara u funtama i pritom zaradio jednu milijardu, što je dovelo do financijske katastrofe pa se Britanija povukla iz programa zbog devalvacije valute.

Optužbe pljušte sa svih strana     

Tijekom azijske financijske krize 1997., malezijski premijer Mahathir bin Mohamad optužio ga je da svoje bogatstvo koristi kako bi kaznio Udruženje nacija jugoistočne Azije jer su primili Mjanmar u svoje redove. Soros se nije obazirao na uvrede, već je sve pojasnio u svojoj knjizi 'Kriza globalnog kapitalizma' u kojoj se pohvalio da je odavno prognozirao kako će 'supermjehur' nakupljen prethodnih 25 godina kad-tad puknuti.

U knjizi je opisao i svoj talent da iz svake krize iziđe punijih džepova.

'Bogatstvo sam stekao zato što znam kada nisam u pravu. Preživio sam jer priznajem vlastite greške. Kada sam u krivu, imam glavobolje. Kada donesem ispravnu odluku, glavobolja nestane', recept je Soroseva uspjeha.

Glavobolje je izazvao konzervativnom američkom televizijskom voditelju Glennu Becku koji ga je optužio da pomoću suradnika pokušava urušiti američko gospodarstvo, dok je nekadašnji demokratski kandidat za američkog predsjednika Lyndon LaRouche otišao nekoliko koraka dalje optužujući Sorosa za glavnog međunarodnog dilera narkoticima, pa čak i suradnika nacista. Sam Soros priznao je kako je samo jednom prilikom okusio marihuanu.

Soroseve 'hrvatske glavobolje'

Glavobolje, uglavnom, izaziva gdje god se pojavi, iako je između 1979. i 2011. za promociju ljudskih prava, javno zdravstvo i školarine milijardama mladih poklonio više od osam milijardi dolara. Na glavobolje izazvane Sorosom nije bila imuna ni Hrvatska.

Milijarder je, naime, 1992. osnovao Institut Otvoreno društvo Hrvatska koje se zalagalo za slobodne medije, pluralizam, sekularnost, globalizaciju, liberalne ideje, prava manjina i prava homoseksualaca. Tijekom 90-ih Sorosevo Otvoreno društvo snažno se suprotstavilo tadašnjoj vlasti predvođenoj Franjom Tuđmanom, financirajući različite projekte i medije koji su bili oporba HDZ-u. No nakon Tuđmanove smrti Soros dobiva prva hrvatska priznanja te ga bivši predsjednik Stjepan Mesić povodom 10. obljetnice rada društva odlikuje Redom kneza Branimira s ogrlicom.

Četiri godine nakon obljetnice Sorosevo Otvoreno društvo gasi svoju podružnicu u Hrvatskoj, ali se ponovno vraća, ako je uopće i iščezlo ih hrvatskog i društva u regiji. Treći povratak Sorosa među Hrvate, kao što je već spomenuto, iniciran je u petak u Saboru, a teško je povjerovati da se neće odazvati.