Ni mjesec dana od dobivanja mandata za sastav nove crnogorske vlade Milojko Spajić nije uspio osigurati potporu za svoj kabinet, koji bi trebao, kako je ranije najavio, biti proeuropski i bez prosrpske i proruske desnice
U ponedjeljak je istekao prvi od tri mjeseca koliko, prema crnogorskom Ustavu, Spajić ima na raspolaganju da parlamentu predloži svoju vladu, no nakon objave da u njoj neće biti koalicije „Za budućnost Crne Gore“, četničkog vojvode Andrije Mandića, naišao je na prepreke unutar svoje političke stranke „Pokret Europa sad“, ali i svog prvog suradnika i aktualnog predsjednika Jakova Milatovića.
Milatović je u javnom istupu kritizirao svog stranačkog kolegu zbog odbijanja da s prosrpskom ekstremnom desnicom sastavi vladu, a mediji su prenijeli da o tom pitanju postoji otvoreni sukob dvojice čelnika Pokreta Europa sad.
Ono što se u crnogorskoj javnosti kristalizira je da Spajić za formiranje vlade nema unutarstranačku podršku, jer zastupnici bliski Milatoviću neće, dođe li do glasanja u parlamentu, podržati Spajićevu vladu, pa je pitanje hoće li on uspjeti dobiti potrebnu potporu 41 od ukupno 81 zastupnika u parlamentu.
U Spajićevu vladu, prema njegovoj ideji, trebali bi ući, pored njegovog PES-a, Demokrate bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, manjinske stranke koje zastupaju Albance, Bošnjake i Hrvate, te Socijalistička narodna partija, stranka umjerena prosrpske orijentacije koja ima dva zastupnika.
U ukupnom zbroju to bi bila podrška od 44 zastupnika, ali je već nekolicina Spajićevih zastupnika odbila podržati taj prijedlog.
Iz prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“ pozvali su Spajića da vrati pregovore na početak, i tvrde da on nema „ni blizu dovoljnu potporu“ za formiranje vlade bez njih.
"Od jednog najjednostavnijeg posla koji je imao mandatar Milojko Spajić, a mogao je sastaviti vladu koja ima dvotrećinsku većinu parlamenta, ali on je od gotovine napravio 'veresiju' iz nama nepoznatog razloga i sada je čitava situacija dovedena dotle da se mandatar grčevito bori za većinu", rekao je Andrija Mandić za TV Pink.
vezane vijesti
Spajićevoj vladi, uspije li ju formirati, bit će teško donositi značajne reformske odluke iz područja pravosuđa, za koje je potrebna tropetinska većina u crnogorskom parlamentu, odnosno podrška najmanje 49 zastupnika.
Spekulacije o pritiscima
U crnogorskoj javnosti danima se spekuliralo da zapadna veleposlanstva vrše pritisak na mandatara Spajića da formira vladu bez ekstremne srpske desnice, dok je s druge strane iz Beograda postajao medijski pritisak da crnogorska vlade ne bi smjela biti formirana bez predstavnika Srba.
Spajić je prethodno, u prvom govoru nakon izborne pobjede, isključio mogućnost suradnje s Demokratskom partijom socijalista, koja je bila na vlasti u Crnoj Gori tri desetljeća, te s Ujedinjenom reformskom akcijom tehničkog premijera Dritana Abazovića, čime je suzio svoj manevarski prostor i koalicijski kapacitet.
Dok Spajić pokušava sastaviti vladu, crnogorska država ima samo jednog dužnosnika u punom mandatu. To je predsjednik Jakov Milatović koji je u travnju na predsjedničkim izborima premoćno porazio Mila Đukanovića.
Crnogorska vlada koju predvodi Dritan Abazović u tehničkom je mandatu već duže od godina, nakon što je u kolovozu prošle godine izgubila povjerenje zastupnika u parlamentu Crne Gore.
Ni predsjednik parlamenta nije izabran, jer je i ta funkcija dio političkog dogovora o novoj vlasti.
Pokret Europa sad je politička stranka desnog centra, nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović.
Ta vlada, koja je formirana nakon što je Milo Đukanović prvi puta nakon tri desetljeća poražen na izborima, sastavljena je pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati s 220 na 450 eura.
Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Izbornu listu PES-a na parlamentarnim izborima početkom lipnja predvodio je Milojko Spajić i tada su osvojili 24 zastupnička mandata, najviše od svih stranaka koje su sudjelovale u izbornoj utrci.
