bombe na vlakovima

Španjolska se prisjeća najsmrtonosnijeg terorističkog napada u svojoj povijesti

11.03.2024 u 16:57

Bionic
Reading

Španjolska je u ponedjeljak obilježila 20 godina od najsmrtonosnijeg terorističkog napada u povijesti te zemlje, u kojem su poginule 193 osobe, a ranjeno oko 2.000.

Deset bombi, postavljenih 2004. u četiri prigradska vlaka na liniji prema željezničkoj postaji Atocha u Madridu, eksplodirale su u razmaku od nekoliko minuta.

„To je zauvijek promijenilo naše živote“, rekao je Gabriel Mullet za televiziju TVE. Njegova tada 28-godišnja trudna supruga teško je ozlijeđena prilikom eksplozije. Izgubila je dijete, a danas živi u invalidskim kolicima.

„Nikada ne misliš da se to može dogoditi tebi“, dodao je Mullet.

Napad je izvršen u glavnom gradu neposredno uoči parlamentarnih izbora u Španjolskoj.

Tadašnja konzervativna vlada odmah je javno optužila baskijsku separatističku skupinu ETA-u, koja je od 1959. učestalim bombaškim napadima nastojala uspostaviti državu Baskiju na sjeveru zemlje. Štoviše, iz vlade su zvali novinarske redakcije tvrdeći da sve upućuje da je to djelo ETA-e.

'Vojna intervencija potaknula terorizam'

Istraga je, međutim, pokazala da je napad izvršila džihadistička ćelija. Bombe je detonirala godinu dana nakon što se konzervativni premijer Jose Maria Aznar priključio američkom predsjedniku Georgeu Bushu i britanskom premijeru Tonyju Blairu u invaziji na Irak. Oružje za masovno uništenje, za koje su tvrdili da posjeduje Sadam Husein, nije otkriveno nakon njegovog ubojstva i okupacije te bliskoistočne zemlje.

Policija je u Madridu i okolici provela uhićenja nakon kojih je 29 osoba, uglavnom marokanskog porijekla, bilo optuženo. Od 18 osuđenih, trojici muškaraca je izrečena maksimalna zatvorska kazna od 40 godina. José Emilio Suárez Trashorras, Jamal Zougam i Otman el Gnaoui jedini su još uvijek iza rešetaka, gdje moraju ostati do ožujka 2044. godine.

Aznar i njegova Narodna stranka (PP) desnog centra izgubili su tada izbore, a novoizabrani socijalisti povukli su vojsku iz Iraka.

„Povlačenje vojske bila je potpuno ispravna odluka“, rekao je tadašnji ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos za Hinu. Moratinos, nadležan za povlačenje, kaže da su „zbog zapadne vojne intervencije u Iraku nastale razne terorističke skupine“.

„Od početne Al-Kaide prešlo se na Islamsku državu, pa od Islamske države na afrički ogranak Al-Kaide. Pogrešnim vojnim odlukama stvorili smo nove, brutalnije skupine“, izjavio je. „Vojne intervencije nisu dakle ispravan odgovor“, dodao je.

Moratinos, aktualni diplomat UN-a, smatra da odgovor uvijek mora biti politički.

U ponedjeljak su gradske vlasti Madrida položile vijenac na memorijalnu ploču postavljenu u centru na sjećanje na žrtve. Komemoraciji za poginule prisustvovali su socijalistički premijer Pedro Sanchez i kralj Filip VI.

„Šaljemo poruku, napose mladima, da nasilje nikada, ali baš nikada, ne smije biti odgovor“, rekao je kralj.

Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Luis Albares u utorak će otputovati u svoj treći posjet Bliskom istoku kako bi pokušao smiriti tenzije nastale zbog situacije u Pojasu Gaze, priopćilo je ministarstvo u ponedjeljak. Albares će posjetiti Jordan i Egipat gdje će nastaviti promovirati ideju o organiziranju mirovne konferencije „s koje bi Izrael i Palestina otišle kao dvije međusobno i međunarodno priznate države, što bi doprinijelo miru i stabilnosti na Bliskom istoku". Ministarstvo je izvijestilo da je 90 država prihvatilo tu inicijativu Madrida.