Španjolska će se u iduće četiri godine zauzimati za proširenje Europske unije na zemlje 'Zapadnog Balkana' a istodobno će jačati suradnju zemalja koje izlaze na Mediteransko more, navedeno je u njezinoj Strategiji vanjske politike za razdoblje od 2021. do 2024. godine
U dokumentu napisanom na 111 stranica Madrid je u ponedjeljak predstavio svoje prioritete među kojima je na prvom mjestu osnaživanje Europske unije. Jedan od stupova svoje vanjske politike nazvao je "Više Europe" u sklopu kojeg će španjolsko ministarstvo vanjskih poslova zagovarati "integriraniju i autonomniju EU" koja bi bila "protagonist u svijetu".
Zemlja od 47 milijuna stanovnika, Španjolska se želi pozicionirati snažnije unutar bloka 27 država nakon što je iz njega istupilo Ujedinjeno Kraljevstvo. Madrid namjerava zauzeti mjesto Londona te aktivno voditi politiku s Berlinom, Parizom, Rimom i Varšavom. Upravo s tih pet površinom i stanovništvom najvećih zemalja nastojat će učvrstiti bilateralne odnose, a također i sa susjednim Lisabonom.
"Ojačati bilateralne sastanke na vrhu s Njemačkom, Francuskom, Italijom, Poljskom i Portugalom koristeći njihov potencijal i produbljujući mehanizme redovne suradnje", navedeno je u dokumentu objavljenom na internetskoj stranici ministarstva vanjskih poslova.
Zapadni Balkan
Španjolska je jedna od zemalja koja povlači više novca iz zajedničkog proračuna EU-a nego što u njega uplaćuje pa su njezine najveće političke stranke sklone projektu iz Bruxellesa.
"Produbljenje europske izgradnje ključno je za Španjolsku, koja se predano zauzima za integriraniju i federalnu Europu", piše u dokumentu u kojem se priželjkuje "jedinstveni glas EU-a" po pitanju vanjske politike.
Španjolska je jedna od pet zemalja EU-a koje nisu priznale odcjepljenje Kosova od Srbije. Premda se u dokumentu ne spominje njezina buduća pozicija po tom pitanju, navedena je želja za približavanjem zemalja "Zapadnog Balkana" članstvu u EU.
"Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Španjolska nastoji očuvati europsku perspektivu zemalja te regije i potaknuti svoje bilateralne odnose s njima, priključujući se njihovom napretku prema pristupanju EU-u", piše u španjolskoj strategiji.
Unija za Mediteran
Španjolska također želi oživjeti pomalo zamrli projekt Unije za Mediteran.
"Želimo dati impuls južnom susjedstvu EU-a i Uniji za Mediteran", navelo je španjolsko ministarstvo u dokumentu.
Krajem studenog u Barceloni je bio održan trodnevni forum Unije za Mediteran, organizacije čija je članica i Hrvatska, a na kojem se tražio način za jačanje suradnje država koje izlaze na Sredozemno more. Forum je održan na 25. godišnjicu "Procesa iz Barcelone", deklaracije i konferencije kojom je 1995. otpočela suradnja europskih zemalja sa susjednim državama južnog i istočnog Sredozemlja.
Ta je suradnja dovela 2008. do stvaranja Unije za Mediteran, institucije sa sjedištem u Barceloni koju čine 42 zemlje.
"Nakon organiziranog petog Foruma Unije za Mediteran u 2021. godini ćemo aktivno predsjedati dijalogom 5 + 5 Zapadnog Mediterana", stoji u strategiji.
'Dijalog 5 + 5 Zapadnog Mediterana' je sastanak država zapadnog dijela Sredozemnog mora na kojem s europske strane sudjeluju Španjolska, Portugal, Francuska, Italija i Malta a s afričke Maroko, Alžir, Libija, Mauritanija i Tunis. Prvi takav forum bio je održan 1990. godine u Rimu s ciljem unapređenja suradnje dviju obala Mediteranskog mora.