Premda se u gradu pod Marjanom u pravilnim razmacima mogu čuti razne ludorije i ambiciozni planovi, prisjetimo se samo Blagaićevog Manhattana na Čiovu ili plana AFCO za gradsku luku, ono što nas je u ovom slučaju zaintrigiralo je činjenica da je plan između ostalih prezentirao Ranko Lipovac ispred arhitektonskog studija Produkcija 004 koji je odradio dio posla na projektnoj dokumentaciji.

Produkcija 004 je ozbiljan studio koji iza sebe ima značajne projekte i natječaje, pa smo od Lipovca zatražili dodatna objašnjenja i podatke. On nas je informirao da je navedena prezentacija zapravo predstavljanje jednog dijela ambiciozne prostorno programske studije međunarodne grupe stručnjaka pod vodstvom inženjera Željka Šegvića. Lipovac, uz Šegvića autor projekta, smatra da je prezentacija prerano izašla u javnost. Studija je nazvana 'Split 22 Hrvatska'.

Studija 'Split 22 Hrvatska' tri su povezane arhitektonsko-urbanističke analize koje nude strateški okvir razvoja Splita i prometno povezivanje sa zaleđem i otocima. Premda se vizija Željka Šegvića na prvi pogled doima futurističkom i teško ostvarivom, konkretna ponuđena rješenja su zapravo imperativ budućeg razvoja dalmatinske regije.

Prva dva dijela trilogije konkretni su zadaci realizacije zapadne i istočne obale gradske luke u Splitu. Zapadna obala je definirana i ovih dana u fazi izgradnje po jednom drugom projektu, a raspisivanje natječaja za urbanističko rješenje istočne obale je najavljeno do kraja rujna.

Splitski dio tima studija Produkcija 004 u suradnji sa Šegvićem ima pripremljenu studiju 'nove splitske arterije' od Kopilice u predgrađu do istočne obale u gradskoj luci. U planu je futurističko rješenje proširenja gradske luke pristaništem za velike kruzere i niz kvalitetnih prometnih rješenja za razdoblje od deset do 30 godina, no o tome ćemo informirati detaljnije naknadno.

Treći dio trilogije ideja je o Splitu kao domaćinu zimskih Olimpijskih igara 2022. godine. Prva i logična pomisao je: tko je ovdje lud? No uvidom u dokumentaciju projekt dobiva realnije konture. Između ostalog, doznajemo da je centar zimskih sportova predviđen na prostoru planine Mosor.

Konkretno radi se o lokacijama Zagrađe u zaleđu Mosora na visini od 750 metara te o sjevernim obroncima planine. Te lokacije od grada su udaljene pet do deset kilometara zračne linije. Klimatološki, to jesu područja sa snijegom koja, uz odgovarajuću suvremenu tehnologiju, zadovoljavaju elementarne uvjete za zimske sportove u razdoblju duljem od stotinu dana.

Autori studije su se dobro pripremili, prezentirali potencijalne lokacije, primjerice staze za spust i slalom na nadmorskoj visini od 1.200 do 400 metara. Olimpijsko selo sa skakaonicama, bob-stazom i ostalim sadržajima bi bili smješteni na lokaciji Zagrađe. Isto tako, sam grad Split s regijom u cjelini zadovoljava zahtjevne kriterije prihvata i smještaja sportaša i gostiju. Grad, uz iznimnu olimpijsku i sportsku tradiciju ima i odgovarajuće sportske objekte za sportove u zatvorenom, primjerice za hokej i klizanje već postoji arena Spaladium.

Ambiciozna ideja predstavljena je u usporedbi s domaćinom posljednjih zimskih Olimpijskih igara Vancouverom u Kanadi. Taj grad, kao i Split ima na obali Pacifika gotovo mediteranski ugođaj, a u planini na pola sata vožnje od grada skijališta i skakaonice.

Ovakva vizija Splita za razdoblje od 10 do 30 godina ima smisla, ako se ima u vidu to da bi u predstojećim integracijama prostor Dalmacije mogao biti prepoznat kao kvalitetan resurs za ulaganje u kojem bi kapital našao svoj interes. Isto tako, ambiciozni autori smatraju da treba postavljati visoke ciljeve.

No u sadašnjem trenutku, to izgleda nerealno. Ovakav projekt i vizija imaju temelja i svrhe u uređenim sustavima, što Split i Hrvatska u ovom trenutku definitivno nisu. Hoće li se taj ambijent već za manje od dvije godine, kada Hrvatska bude članica EU-a, značajnije promijeniti, tek ćemo vidjeti. Ako se to dogodi, ambiciozni planovi su spremni.