Što misle o slučaju životnih partnera koji su udomili dvoje djece? Vrijede li isti argumenti kad je riječ o posvajanju? Kako gledaju na trend snažne polarizacije na konzervativne i liberalne vrijednosti? To su samo neke od tema o kojima su raspravljali.

Nakon što potvrđeno da su supružnici Ivo Šegota i Mladen Kožić kao prvi istospolni par uspjeli dobiti status udomitelja - uslijedile su brojne reakcije. Slučaj je za N1 komentirala Ivana Kekin.

O istospolnim udomiteljima

'Ja sam izuzetno zadovoljna s time', komentirala je i čestitala je Šegoti i Kožiću, ali i zahvalila 'jer su pokazali hrabrost i borbenost'. 'Time ne samo da su postigli da večeras dvoje djece može zapasti uz priču za laku noć, već da se svi mi osjećamo kao da živimo u širokogrudnijoj, empatičnijoj solidarnijoj zemlji. Za sve.' Izrazila je, međutim, zabrinutost zbog činjenice da Vlada neće zadirati u zakon koji je stvorio pomutnju oko ovoga slučaja.

Bartulica kaže sljedeće: 'Mislim da svako dijete zaslužuje imati oca i majku. Bez iznimke. Tako da se - nakon neviđenog pritiska na sustav - nisam još informirao kako je došlo do te odluke. Rekao bih uvodno par stvari. Živimo sve više u kulturi koja smatra da djeca postoje radi odraslih ljudi, ne obrnuto. Protiv sam toga da djeca postanu sredstvo u ostvarivanju nekih političkih ciljeva', kaže.

'Nisam još čuo obrazloženje zbog čega je u interesu ovo dvoje djece da upravo budu kod homoseksualnog para pored toliko drugih parova koji čekaju za posvajanje i udomljavanje djece. Postavlja se pitanje zašto baš homoseksualni par mora imati prednost ili doći na red', smatra Bartulica.

'Zabrinjava me ova agenda jer pokušava nametnuti nešto što nikada nije postojalo u ljudskoj civilizaciji', dodaje.

Kekin kaže kako ne može govoriti o tome da su homoseksualni parovi ili istospolne zajednice privilegirani kada govorimo o prvom istospolnom paru u Hrvatskoj koji je uspio udomiti djecu.

'Gospodin Bartulica obitelj vidi kao reklamu za Ariel - gdje su svi bijeli, čisti stereotipni i lažni', oštra je, te dalje objašnjava kako su obitelji heterogene i šarene. Nema relevantnog istraživanja koje pokazuje da je odgoj u istospolnoj zajednici /obitelji drugačiji od onog u heteroseksualnoj', ističe Kekin

O vjeronauku u školama

O vjeronauku u školama Bartulica kaže sljedeće: 'Nitko nije za prisiljavanje za slušanje onoga što ne želi. Valjda su škole u stanju to organizirati da to ode s dnevnog reda. Ne razumijem zašto se svake godine pojavljuju isti problemi u raspravi', istaknuo je na pitanje zašto se nastava vjeronauka ne organizira tako da sat vjeronauka bude prvi ili zadnji sat, kako bi se roditelji čija djeca ne idu na vjeronauk stigla organizirati.

Ivana Kekin smatra kako za rješavanje toga problema nema političke volje. 'Očito nema političke volje da se to riješi. Djeca ateista to dugo traže, očito ne postoji volja - mi to pokušavamo postići duže od 10 godina i ne uspijevamo', kaže.

O situaciji u Mađarskoj, Poljskoj

Kekin i Bartulica različito gledaju na situaciju u državama poput Poljske i Mađarske. Bartulica u tim vladama vidi vlade koje imaju samopoštovanje i snagu. 'Ne vidim ništa sporno. Oni imaju svoje shvaćanje onoga što se događalo nakon raspada komunizma. Mislim da je zdravo što imaju snage proturječiti elitama u Bruxellesu', smatra Bartulica.

Kekin se ne slaže. 'U tim zemljama ugrožena su bazična ljudska prava, o tome se radi', kaže i dodaje kako desnica uvijek ima isti modus operandi - smišlja zajedničkog vanjskog neprijatelja.

Budući da je Bartulica počeo pričati o Titu, Kekin je kazala kako se ona ne bavi Titom, već on. 'Ja se nisam ni rodila kad je Tito umro. Tko se bavi Titom? Titom se bavite vi. Imate jednu zabrinjavajuću fiksaciju, ne samo vi već i Domovinski pokret', kazala je dodavši kako se ne želi baviti prošlošću, već graditi lijepu i solidarnu zemlju.

O Festivalu slobode

Kada je riječ o Festivalu slobode i o ljudima koji negiraju postojanje koronavirusa, Bartulica kaže kako se stožer ne može pretvoriti u političko ili stranačko tijelo i ističe kako smo u početku pandemije imali manji broj zaraženih i bili smo skoro potpuno zatvoreni, dok sada imamo više i objekti rade. 'Ako su neki ljudi bili (na prosvjedu, op.a.) koji ne vjeruju da korona postoji - meni je žao. Bilo bi bolje da ti ljudi ne dobiju prostor u medijima i negiraju bolest koja očito postoji', kazao je Bartulica, koji - podsjetimo - možda ima koronavirus.

Kekin je istaknula kako 3.000 ljudi na jednom prostoru ne smatra logičnim. 'Stožer je svakako svojim spornim nekonzistentnim odlukama doprinio toj atmosferi koja je rezultirala prosvjedom na Trgu', kazala je dodavši kako ne razumije protiv čega točno su ljudi na Trgu prosvjedovali.