Navodno je tijekom zajedničke večere na konferenciji zemalja EU-a i zapadnog Balkana u Parizu Merkel neplanirano uzela mikrofon i obratila se hrvatskom šefu diplomacije Miri Kovaču riječima: 'Kada onda otvarate poglavlja Srbiji, 19. srpnja, je li tako?' Prema toj priči, pitanje je postavila dvaput, a Kovač je u oba navrata isto samo kimnuo glavom, piše Blic.

Srpski dnevnik navodi da je Hrvatska u Parizu od Srbije tražila da se kao uvjet za nastavak pregovora Srbije s EU-om uvrsti i plaćanje ratne odštetu. Međutim, od toga se odustalo, piše Blic, jer su europski dužnosnici odbijali da se to bilateralno pitanje Beograda i Zagreba uopće razmatra na putu Srbije u EU.

'Dužnosnici u Bruxellesu bili su bijesni kada su čuli novi uvjet Zagreba. Pitanja reparacije nema nigdje u europskom pravu i ono se eventualno može pojaviti u sporazumu dvije zemlje o prekidu rata. Hrvati su tražili da se obeštete žrtve rata i riješi pitanje nestalih. Nije se navodila konkretna suma - navodi dobro obaviješteni izvor Blica.

U istom tekstu navodi se da je Hrvatska pod pritiskom dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja. Srpski medij piše da je hrvatska strana inzistirala na punoj suradnji s Hagom, ukidanju regionalne jurisdikcije za ratne zločine i većem pravu hrvatske manjine, da bi od toga lagano odustajala. Na kraju su tražili reparaciju. 'To njihovo odustajanje neće biti besplatno. Sigurno će tražiti nešto zauzvrat. Možda će akcent biti na boljoj suradnji s Hagom ili na procesuiranju ratnih zločinaca', smatra naimenovani sugovornik Blica.

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić potvrdio u Parizu da je Srbija dobila zeleno svjetlo za pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja će biti otvorena 19. srpnja, a hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač navodi da su zaista usuglašene pregovaračke pozicije za poglavlja 23 i 24, ali i da su hrvatski zahtjevi koje je Hrvatska postavljala Srbiji uvršteni u proces pregovaranja kao zajedničku poziciju EU-a. Dodao je da zajedničku poziciju još mora potvrditi međuvladina konferencija koja bi se mogla uskoro održati.

U prijelazna mjerila još ulazi puna suradnja Srbije s Haškim sudom, primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih te osiguravanje prava žrtava, uključujući pravo na odštetu za žrtve rata.