I dok se u presudi Ratku Mladiću srpski državni vrh tek ovlaš spominje, u slučaju Herceg-Bosne nabrojan je poimence cijeli hrvatski državno-politički vrh s početka devedesetih. Ako bi bila proglašena krivom za udruženi zločinački pothvat u BiH, svi se slažu, Hrvatska bi mogla mnogo izgubiti politički, financijski i moralno, što je tragično jer kao žrtva agresije Srbije nije znala iskoristiti iste takve presude u kojima je presuđeno da je nad našom zemljom provođen zločinački pothvat kojemu je na čelu bio Slobodan Milošević.

Haški je sud šestoricu Hrvata - nekadašnjeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, zapovjednike Glavnog stožera HVO-a, generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića - u svibnju 2013. godine nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad bosanskim Muslimanima tijekom rata u BiH, osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata kojemu je na čelu stajao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Cilj udruženog zločinačkog pothvata bio je, kako je navedeno, otkidanje dijelova Bosne i Hercegovine i njihovo pripajanje Hrvatskoj.

Kada bi takva presuda bila konačna i ostala u drugom stupnju, moguće je da bi se pred našim sudovima pojavili zahtjevi za naknadom štete. Nika Pinter, odvjetnica generala Sloboda Praljka, optimistična je i očekuje oslobađajuću presudu ili njeno ukidanje i kaže da nije promijenila stav od žalbene rasprave, na kojoj je žestoko osporavala izvedene zaključke u nepravomoćnoj presudi.

Iako ovaj put nije bila sprema šire razglabati o mogućnosti da Hrvatska, točnije njen nekadašnji vojno-politički vrh, bude osuđena za udruženi zločinački pothvat u Bosni i Hercegovini, Pinter je ranije više puta upozoravala na negativne posljedice koje bi mogle zadesiti Hrvatsku u slučaju da takva kvalifikacija opstane i u konačnoj presudi.

I Pero Kovačević, pravni ekspert za nacionalno zakonodavstvo pred sudom u Haagu i član Udruge pravnika Vukovar 1991., smatra da bi - ukoliko bi u pravomoćnoj presudi ostao zaključak raspravnog vijeća o udruženom zločinačkom pothvatu u kojemu su sudjelovali tadašnji predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera Janko Bobetko - to moglo imati velike negativne implikacije po Hrvatsku.

Kovačević smatra da bi u tom slučaju Bosna i Hercegovina mogla potaknuti pitanje naknade štete i procjenjuje da bi nas takav proces mogao stajati najmanje deset milijardi eura štete. Ogorčen je time što se službena vlast u Hrvatskoj cijelo vrijeme procesa ponašala kao da je se taj predmet ne tiče.

Zanimljivo je da je Srbija proglašena krivom za udruženi zločinački pothvat u Hrvatskoj, na čijem čelu je stajao tadašnji srpski predsjednik Slobodan Milošević, u predmetu u kojem je nekadašnji šef srpske paradržave u Hrvatskoj Milan Martić osuđen na 35 godina zatvora, ali zbog toga nije imala nikakvih posljedica.

Kovačević se slaže da Hrvatska nije iskoristila mogućnosti koje su joj se pružale na osnovi te presude te nije bilo tužbi protiv Srbije za naknadu štete. 'Jedino što Srbiju očekuje obaveza je plaćanja obeštećenja žrtvama srbijanskih zatočeničkih logora. Riječ je o obvezi koja je ugrađena u pristupne pregovore te zemlje s Europskom unijom', tvrdi Kovačević.

Napomenuo je da je Udruga pravnika Vukovar 1991. još 2008. godine podnijela Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije kaznenu prijavu za zločine počinjene u koncentracijskim logorima na području te zemlje: Stajićevu, Begejcima, Nišu, Sremskoj Mitrovici i Beogradu, ali nikad ništa nije procesuirano.

Čak su prošle godine bili i kod Aleksandra Vučića, današnjeg srpskog predsjednika, a tadašnjeg premijera, no ni to nije pomoglo. 'Državno odvjetništvo Hrvatske dobro je obradilo događanja u tim logorima te je predmet ustupljen srpskom tužiteljstvu, ali ono ga nije željelo procesuirati', podsjeća Kovačević te se s druge strane žali na propuste DORH-a pri rješavanju drugih slučajeva ratnih zločina u Hrvatskoj.

Naglašava da je Haag izvrsno procesuirao zločine u Srebrenici, a sličan zločinački model provođen je i u Hrvatskoj. Čak su, kaže, isti bili i krvnici jer su Ratku Mladiću, koji je 1991. godine u Hrvatskoj zapovijedao Kninskim korpusom JNA, i ondje glavni pomoćnici bili Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara.

Sva trojica su u Haagu zbog kasnijih zločina u BiH osuđena na kazne doživotnog zatvora, a za zločine u Hrvatskoj nitko nije odgovarao.

Kovačević smatra da je žalosna činjenica to da 26 godina nakon pokolja u Škabrnji nitko nije osuđen za taj zločin.

'Hrvatska nije iskoristila opcije koje su se nudile iz presuda protiv Srbije, a sada nama prijeti da ispadnemo agresor na BiH', zaključio je.