Deklaracija je usvojena sa 127 glasova od ukupno 250 zastupnika u srbijanskom parlamentu. Protiv je bio 21 zastupnik, a ostali su ili napustili dvoranu ili nisu pristupili glasovanju.

Deklaraciju su poduprli zastupnički klubovi Za europsku Srbiju Borisa Tadića, G17 plus, Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija (SPS-JS), Partija ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) i zastupnici manjina.

Protiv su bili Demokratska stranka Srbije (DSS) i Nova Srbija. Zastupnici Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića napustili su dvoranu prije glasovanja, a zastupnici Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja i Liberalno demokratske partije (LDP) Čede Jovanovića nisu pristupili glasovanju.

U dokumentu se navodi da Skupština Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u srpnju 1995. godine, kako je to utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ). Međutim, u deklaraciji zločin nije nazvan genocidom.

U tekstu se izražava sućut i isprika obiteljima žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da ta tragedija bude spriječena te dodaje kako Skupština Srbije pruža potporu radu državnih organa zaduženih za procesuiranje ratnih zločina te uspješno okončanje suradnje s haškim tribunalom, u čemu naročitu važnost ima otkrivanje i uhićenje Ratka Mladića.

U Deklaraciji se naglašava kako srbijanski parlament očekuje da i druge države bivše Jugoslavije na isti način osude zločine počinjene nad Srbima te da izraze vlastitu 'sućut i ispriku obiteljima srpskih žrtava'.

Srbijanski parlament u dokumentu je osudio i sve društvene i političke procese i pojave koji su doveli do stvaranja svijesti da se ostvarenje nacionalnih ciljeva može postići uporabom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija.

Sve nekada sukobljene strane u Bosni i Hercegovini, kao i druge države bivše Jugoslavije pozvane su da nastave proces pomirenja i jačanja uvjeta za zajednički život, utemeljen na ravnopravnosti naroda i punom poštovanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, kako se učinjeni zločini više nikada ne bi bi ponovili.

Parlamentarnu raspravu o deklaraciji dugu 13 sati, uz izravan televizijski prijenos, obilježila je oštra rasprava između zastupnika vladajuće koalicije, koji smatraju da se usvajanjem tog dokumenta uklanja kolektivna krivnja sa srpskog naroda, i zastupnika oporbe, koji smatraju da donošenje deklaracije nije u interesu Srbije.

Vladajući, predlagači teksta, tvrdili su kako će usvajanjem deklaracije biti zatvoreno tragično poglavlje nedavne prošlosti i otvorene nove perspektive budućim naraštajima te Srbiji vraćen međunarodni ugled i kredibilitet. Donošenje deklaracije o osudi zločina u Srebrenici je, kako su istaknuli, hrabar čin i poruka pomirenja.

'Poduzimamo civiliziran korak politički odgovornog naroda, temeljen na sudskoj presudi, za ratni zločin u Srebrenici', rekao je Branko Ružić, član čelništva SPS-a, negdašnje stranke Slobodana Miloševića.

S druge strane, većina oporbenih stranaka, nezadovoljnih predloženim tekstom, odbila je poduprijeti deklaraciju, dok su pojedine među njima zatražile da deklaracija bude povučena iz parlamentarne procedure te da se donese dokument kojom bi bili osuđeni svi zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije.

'Zločin u Srebrenici nije bio veći nego na drugim mjestima', rekao je čelnik NS-a Velimir Ilić, pozivajući se na hrvatske zločine protiv Srba. 'Ne možemo to staviti na stranu', dodao je.

Među oporbenim strankama izdvaja se Liberalno demokratska partija (LDP), čiji je predsjednik i šef zastupničkog kluba Čedomir Jovanović bio nezadovoljan što zločin nije okarakteriziran kao genocid. Kazao je kako nitko nije srpski narod niti Srbiju optužio za genocid, ali da je njezina odgovornost što nije ispoštovala međunarodnu konvenciju o sprečavanju genocida.

Snage bosanskih Srba pod vodstvom Ratka Mladića u srpnju 1995. pobile su 8.000 bošnjačkih civila u zaštićenoj enklavi Srebrenici.

Nakon usvajanja Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici, po navodima medija, očekuje se da će Skupština Srbije donijeti i dokument o osudi zločina počinjenih nad Srbima na prostorima bivše Jugoslavije. Tim povodom je, kako se ističe, predsjednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović za četvrtak, 1. travnja najavila održavanje konzultacija.