'Ulazak Hrvatske u Europsku uniju definitivno je priznanje teških reformi kroz koje smo morali proći. Pristupanje Hrvatske Uniji ujedno je i znak da je proširenje i dalje živo i da taj proces funkcionira. Ključna riječ ovdje je proces, odnosno reforme u kojima leži prava ljepota proširenja', kazao je potpredsjednik Vlade Neven Mimica

'Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se još više približila regiji. Hrvatska je glasan zagovornik daljnjeg proširenja EU-a', rekao je Mimica i naglasio kako u EU-u nitko nije većina, već su svi manjina te da treba pronaći inovativne alate za daljnje proširenje, 'brže od puta koji je prošla Hrvatska'.

'Ne smijemo biti obeshrabrujući primjer regiji. Bit će političkih protivnika te ideje, onih koji kao kriterij uzimaju isključivo individualna postignuća. No probajmo vidjeti što će se dogoditi', rekao je Mimica.

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt objasnio je zašto je Švedska tako glasan zagovornik proširenja Europske unije.

'Dva su razloga: EU donosi mir i stabilnost i prosperitet. Kada sam se ja rodio, u svijetu je bilo oko dvije milijarde ljudi, danas ih je sedam milijardi, a u bliskoj budućnosti bit će ih i devet milijardi, a Europljani će činiti manji postotak u odnosu na ostatak svijeta, stoga se moramo držati zajedno', rekao je Bildt.

'Geografski i povijesno ne možete nikada napustiti svoju regiju. A vaša je regija iznimno važna; ona je mozaik kultura i tradicija', rekao je Bildt i dodao kako je napor ući u EU, ali da je na kraju vrijedno svega toga. Također je naglasio kako je važno nastaviti s reformama.

'Europska unija trebala bi 2014. otvoriti pristupne pregovore sa svim zemljama jugoistočne Europe jer u suprotnom prijeti opasnost od izbijanja socijalnih i političkih napetosti kakvima smo svjedočili u prošlosti', kazao je Bildt i ukratko prokomentirao Srbiju i Kosovo pozivajući ih da postignu sporazum o normalizaciji odnosa koji je uvjet EU-a za nastavak europskih integracija tih zemalja. Dodao je kako se Srbija mora probuditi i prihvatiti realnost da neće uvijek imati Rusiju.

Voditelj Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je kako je ključna stvar u Hrvatskoj bila ta da je postojao konsenzus svih političkih stranaka da treba završiti pregovore.

'Blizak odnos vlade i Europske komisije također je bitan faktor', dodao je Vandoren.

'Hrvatska ulazi u Europsku uniju u jednoj drugačijoj atmosferi, u Uniju u kojoj su se dogodile rapidne promjene od 2009. No Hrvatska će imati brojne mogućnosti, prije svega jedinstveno tržište. No za njega, kao i za konkurentnost, treba se pripremiti. Dakako, tu su i sredstva iz fondova koje treba iskoristiti za modernizaciju', ponovio je Vandoren i dodao da u posljednjih nekoliko godina nije bilo nekih značajnijih utjecaja na pojedine sektore u gospodarstvu.

Vandoren je ukratko prokomentirao i hrvatske izbore za Europski parlament i slab odaziv građana na iste.

'Rekao bih da je to bila velika propuštena prilika. Doduše, slab odaziv nije me začudio s obzirom na to što se događalo, odnosno nije događalo za vrijeme kampanje. Podjednaka je odgovornost svih političkih stranaka, a ne građana, jer ih nisu dovoljno informirali', rekao je Vandoren.

Cilj konferencije bio je propitati implikacije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji za nastavak politike proširenja na jugoistoku Europe. Pristupanje Hrvatske svakako predstavlja ohrabrujuću poruku zemljama kandidatima i budućim kandidatima. Istovremeno, nastavak proširenja suočava se s brojnim izazovima kao što su kriza u eurozoni i unutrašnja dinamika odnosa u EU-u s jedne strane te sposobnost i odlučnost država jugoistočne Europe za provedbu reformi i ispunjavanje pristupnih zahtjeva s druge strane. Hrvatska ulazi u EU u teškom trenutku, a nakon višegodišnjeg procesa pregovaranja. Očekuje se da će svaki sljedeći korak u procesu proširenja biti samo teži. Ova konferencija bila je prilika da se čuju glasovi iz EU-a i iz regije o pitanjima koja nas sve zaokupljaju, kao i prilika da se čuje može li hrvatski ulazak u Uniju biti iskorišten kao poticaj daljnjem proširenju.