Iako preciznih odgovora zasad nema, jer je riječ o izvanrednoj situaciji koju važeći zakoni zapravo ne reguliraju, i najvažnije je da se svim ljudima koji pristižu u Hrvatsku omogući pristup zdravstvenoj skrbi i humanitarnoj pomoći koja im je potrebna, da ih se zbrine na dostojanstven i ljudski način.

'Sve informacije kojima raspolažem govore da se to danas stvarno tako i događa', kazala je pravobraniteljica Lora Vidović.

Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, ako osoba koja je zatečena u ilegalnom prijelazu granice ako zatraži međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, to zapravo znači da traži azil. Ona tada prolazi kroz postupak registracije koji podrazumijeva uzimanje otisaka prstiju te uz smještaj u centru u Kutini ili zagrebačkim Dugavama dobiva prava koja pripadaju tražiteljima azila, uključujući slobodu kretanja. Prema važećim odredbama, ako osoba ne traži azil, trebala bi biti transferirana u zemlju iz koje je došla ili će joj se odrediti rok u kojem će to sama učiniti.

Temeljem Dublinske uredbe, osobu koja je, primjerice, zatražila azil u Hrvatskoj, a zatečena je u nekoj drugoj državi članici EU-a, vratit će se u Hrvatsku unatoč slobodi kretanja.

Na stručnom skupu o izbjegličkoj krizi koji je održan u Saboru u organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice predstavnici MUP-a poručili su da ljude koji neće htjeti zatražiti azil u Hrvatskoj ipak neće moći vraćati u zemlju iz koje su došli, dakle u Srbiju. Riječ je, naime, o izvanrednoj situaciji koja nije pokrivena ni međunarodnim, ni europskim, niti domaćim pravom, kaže Lora Vidović, podsjećajući da je i premijer Zoran Milanović danas kazao da će se tim ljudima omogućiti transfer u druge zemlje. Teško je reći kako će to konkretno izgledati i koja će prava imati oni koji traže samo prolaz kroz Hrvatsku.

Načelnik uprave za granice MUP-a Zlatko Sokolar poručio je na stručnom skupu da bi Hrvatska mogla smjestiti oko 3.000 izbjeglica u objektima poluotvorenog i otvorenog tipa te upozorio kako bi problema moglo biti s izbjeglicama koje se ne žele registrirati u Hrvatskoj već im je cilj neka druga europska zemlja. Na skupu je rečeno i da se UNHCR-u javljaju građani koji su voljni izbjeglicama ponuditi smještaj u svojim kućama i vikendicama, no ne znaju gdje to mogu objaviti i hoće li zbog toga biti prekršajno sankcionirani. Sokolar je odgovorio da sadašnji zakonski propisi to ne dozvoljavaju, no kako u sadašnjoj situaciji treba voditi računa o pomoći tim ljudima, građani koji bi primili izbjeglice ne bi snosili nikakve kazne.

Prilagodba novonastalim okolnostima

Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije ističe da je važno razlikovati dosadašnju praksu od one koja se primjenjuje od jutrošnjeg dolaska velikog broja osoba.

'Zbog izvanredne situacije, uvedena je praksa registracije, no prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti procedura je takva da kad kao stranac dođete na granicu, onda ili izrazite namjeru za traženjem međunarodne zaštite (izbjegličkog statusa) i ulazite u proceduru te postajete tražitelj međunarodne zaštite. S druge strane, ako stranac ne želi tražiti međunarodnu zaštitu, a ilegalno je ušao u Hrvatsku, onda ide posve druga procedura s vrlo izglednim završetkom protjerivanja s teritorija RH. Status migranta u pravnom smislu ne postoji, postoje različiti statusi u kojima stranci mogu biti (legalni ili ilegalni, privremeni i stalni boravak, i dr.)', odgovorila je Kranjec dodajući da u CMS-u, s obzirom na situaciju, predviđaju da će se prakse na terenu prilagođavati novonastalim okolnostima.

Procedura, u međuvremenu, teče tako da se u nadležnoj policijskoj postaji, odnosno policijskoj upravi, provodi postupak prvih sigurnosnih mjera i prihvata te pružanja prvog dijela medicinske pomoći, javljaju iz MUP-a. Nakon toga, migranti će se prevesti u glavni registracijski centar organiziran u Prihvatnom centru Ježevo, prioritetno ranjive skupine (djeca bez pratnje, obitelji s djecom, trudnice itd.), a zatim i ostali migranti.

'Tijekom registracije pružit će im se daljnja liječnička pomoć, kao i druga pomoć te nakon obavljenih razgovora s migrantima, možebitnim iskazanim namjerama za traženjem međunarodne zaštite, zdravstvenom stanju itd., migrante će se prevoziti u smještajne kapacitete predviđene u tu svrhu. Tražitelje azila smještat će se u odgovarajuća prihvatilišta za tražitelje azila, a ostale u postojeće objekte, gdje će im se pružiti daljnja skrb', priopćili su iz MUP-a.