Interaktivni narativ 'Srebrenica: genocid u osam činova' detaljno prikazuje kako su događaji iz srpnja 1995. godine istraženi, dokumentirani i procesuirani na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Pored audio-vizualnih prezentacija osam segmenata srebreničke tragedije: Istraga, Ekshumacije, Preživjeli, Priznanja, Nevoljni svjedoci, Nemoćni očevici, Trajne posljedice i Sudski epilog, narativ sadrži izbor iz dokaznog materijala odnosno oko 250 ključnih dokumenata, videosnimki i fotografija.

Interaktivni narativ 'Srebrenica u osam činova' jedinstven je primjer profesionalnog izlaganja geneze, odvijanja i posljedica zločina u kojemu činjenice govore same za sebe. Svakoj mitologizaciji on se suprotstavlja jednostavnim izlaganjem činjenica - dokumenata, dokaza, izjava, snimki, statistika, karata, analiza ... Rezultat je potresna, ali vjerna rekonstrukcija najvećeg zločina u Europi poslije Drugog svjetskog rata, načinjena prema istrazi i suđenju na Haškome sudu, kazao je novinar Novog lista Boris Pavelić te naglasio da je 'SENSE najbolja, najpouzdanija i najtemeljitija novinska arhiva Haškog suda, činjenica sa suđenja i samih procesa'.

Naime, SENSE - Centar za tranzicijsku pravdu sa sjedištem u Puli je 'nasljednik' Agencije SENSE i temelji se na njenim dostignućima i obimnoj dokumentiranoj i audio-vizualnoj arhivi o postupcima vođenim pred Haškim sudom, a cilj je 'tribunalovu priču' nastaviti i nakon što sud zatvori vrata te da ono što je najbolje u nasljeđu Haškoga suda, a to su utvrđene i presuđene činjenice o počinjenim zločinima, učini vidljivim i trajno dostupnim javnosti, ističu Documenta i SENSE.

Obljetnica Srebrenice: Pokop 127 žrtava genocida

U međuvremenu i uoči 21. obljetnice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici traju prijepori o karakteru zločina, a u memorijalnom kompleksu Potočari idućega tjedna bit će pokopani posmrtni ostaci 127 žrtava.

Skeletni ostaci žrtava pronađeni u masovnim grobnicama, koji su identificirani u proteklih godinu dana, u subotu će biti prevezeni u Srebrenicu iz mrtvačnice u Visokom, a na tom putu, kao i svake godine, kolona vozila zaustavit će se u Sarajevu, gdje će ubijenima biti odana počast.

Najmlađa žrtva koja će biti pokopana 11. srpnja je dječak Avdija Memić, koji je u vrijeme kada je ubijen imao tek 14 godina. Uz njega će biti pokopano još 11 dječaka koji su 1995. bili mlađi od 18 godina, a najstarija žrtva koja će biti pokopana tada je imala 77 godina.

Na groblju unutar srebreničkog memorijalnog kompleksa do sada su pokopane 6.302 žrtve genocida, a posmrtni ostaci njih još 230 pokopani su na drugim, manjim grobljima po istočnoj Bosni.

Podsjetimo, pripadnici postrojbi vojske i policije bosanskih Srba su, nakon pada srebreničke enklave, pobili više od 8.000 osoba, a za posmrtnim ostacima više od 1.000 žrtava još uvijek se traga. Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, uoči obilježavanja 21. obljetnice, poručila je kako će genocid u Srebrenici ostati 'trajna mrlja europske i svjetske politike'. 'Vjerujem da će svi naredbodavci i počinitelji zločina u konačnici biti pravedno osuđeni', poručila je u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz.

Još jedno obilježavanje u svjetlu prijepora o karakteru zločina

Organizatori ove godine u Srebrenici očekuju uglavnom izaslanstva na ministarskoj razini, a kao posebno važan gost najavljen je šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu

Potvrđeno je kako će u Srebrenicu 11. srpnja doći i Theodor Meron, dugogodišnji sudac i predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i aktualni predsjednik Rezidualnog mehanizma Ujedinjenih naroda za međunarodne kaznene sudove.

Pripreme za ovogodišnju komemoraciju u Srebrenici ponovo su obilježili prijepori o karakteru zločina počinjenog 1995. godine. Vlasti Republike Srpske, kao i Srbije, već godinama odbijaju prihvatiti kvalifikaciju genocida u Srebrenici, iako je ona potvrđena u presudama ICTY-a, kao i u onoj Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Bio je to povod odboru za organiziranje ovogodišnje komemoracije da odluči kako 11. srpnja u Potočare nije dobro došao nitko od predstavnika vlasti Srbije sve dok ta zemlja ne prihvati i javno ne prizna činjenicu da je nad Bošnjacima iz Srebrenice počinjen genocid.

Iz Beograda su uslijedile optužbe za politizaciju srebreničke komemoracije, kao i podsjećanje na činjenicu da je u Potočarima 11. srpnja 2015. godine fizički napadnut srbijanski premijer Aleksandar Vučić, za što do danas nitko nije odgovarao.

Srebrenički načelnik Ćamil Duraković odgovorio je pak kako je upravo Vučić taj koji je iznevjerio očekivanja članova obitelji ubijenih Srebreničana, koji su se nadali kako bi on mogao donijeti zaokret u srbijanskoj politici, no od toga ni prošle godine niti do danas nije bilo ništa.

'Na kraju se sve pretvorilo u jedan cirkus 'tko je gađao Vučića kamenom', a onih 175 tabuta (lijesova), posmrtnih ostataka koji su taj dan trebali biti ukopani, ostali su zaboravljeni', kazao je Vučić u intervjuu za sarajevski tjednik Dani.

Ogorčeni protivnik priznavanja sudski potvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici ostao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji na komemoraciji u Potočarima nije bio već godinama, a po pravilu tamo šalje tek izaslanstva na razini nekoga od ministara u entitetskoj vladi.

U intervjuu, koji su u petak objavile beogradske Večernje novosti, on je ustvrdio kako je pravi cilj Bošnjaka da za genocid u Srebrenici optuže sve Srbe, stoga, sugerira Dodik, i inzistiraju na počinjenju genocida. 'Ništa njima (Bošnjacima) nije dovoljno. Јedino žele čuti od Beograda da je u Srebrenici bio genocid, a to nikada neće čuti', izjavio je Dodik.

Poruke iz Srebrenice upućene Beogradu ove su godine bile povodom i za presedan koji je uveo ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak zabranivši djelatnicima ministarstva kojemu je na čelu sudjelovanje u pripremama za komemoraciju 11. srpnja. Pravdao je to tvrdnjom kako je organizacijski odbor iz Srebrenice neprijateljskim porukama prema Srbiji doveo u pitanje dobre odnose s tom zemljom, što je, po ocjeni Crnadaka, ugrožavanje temeljenih prioriteta vanjske politike BiH, koja bi morala imati odlične odnose sa svim susjedima.

Naknadno je pojasnio kako bilo tko od zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova može ići u Srebrenicu, ako to želi, no isključivo privatno.

Ovakva odluka ministra vanjskih poslova BiH za predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića bila je iznenađujuća. On je kazao kako Crnadak pokušava privatizirati ministarstvo kojemu je na čelu, što je nedopustivo. 'Komemoracija i dženaza (sprovod) prilika su da se iskaže osobni i državni pijetet prema žrtvama, a ne da se, poput ministra Crnadaka, ulazi u prepirke s organizacijskim odborom', poručio je Izetbegović.

Cijela priča epilog bi trebala imati nakon komemoracije jer je zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u parlamentu BiH Sadik Ahmetović, i sam Srebreničanin, najavio kako će zbog svega pokrenuti postupak za smjenu ministra vanjskih poslova. Sam Crnadak od toga ne strahuje. 'To je besmisleno, no svaki zastupnik ima pravo pokretati inicijative', kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije te čvrsto inzistira na donesenoj zabrani.