Prosvjed ispred zgrade Predsjedništva Srbije, u kojoj je ured predsjednika Tomislava Nikolića, organizirale su udruge Žene u crnom, Helsinški odbor, Komitet pravnika za ljudska prava (JUKOM), Inicijativa mladih za ljudska prava i još oko 30 organizacija, čiji je zahtjev da se zločin u Srebrenici proglasi genocidom.

'Uvjerili smo se da predsjedništvo, vlada i skupština Srbije nemaju nikakvu volju ni moralni kapacitet da proglase 11. srpnja danom sjećanja na genocid, što potvrđuje da je sve što oni govore samo retorički", rekla je agenciji Beta Staša Zajević iz organizacije Žene u crnom.

Marko Ilić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da je svrha prosvjeda 'skrenuti pažnju' javnosti, da se genocid nikada više ne bi mogao ponoviti. 'Poanta okupljanja je i da se poricanje genocida proglasi kaznenom djelom, kao što je i poricanje holokausta', rekao je Ilić.

Izvršna ravnateljica Helsinškog odbora (HO) Izabela Kisić istaknula je da proglašenje dana sjećanja na genocid predstavlja 'jedini način da Srbija pokaže da se distancira od prošlosti devedesetih' i da 'isprike koja smo do sada čuli ostaju prazne' bez konkretnog djelovanja.

Istodobrno, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u tehničkom mandatu Esad Džudžević zatražio je od premijera Srbije Ivice Dačića da se 11. srpnja, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasi i obilježava kao dan žalosti i u Srbiji.

U priopćenju se ove organizacije navodi se da bi Srbija, "prikladnim odavanjem počasti žrtvama genocida u Srebrenici, ispunila svoju međunarodnu obvezu i na taj način poslala poruku svijetu da zaslužuje da pripada porodici europskih društava opredijeljenih za mir i demokraciju'.

Europski parlament je siječnja 2009. usvojio odluku kojom je pozvao Europsku uniju da 11. srpnja proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.