Argument vladajućih kako isti porez ima većina europskih država Santini drži besmislenim.

'Oporezivanje kamata ima smisla jedino kad neka nacionalna ekonomija ima problema s viškom štednje. U Hrvatskoj je kroničan manjak štednje. Politika bi morala stimulirati štednju kako bi se poduzeća i država zaduživale na domaćem tržištu, a ne u inozemstvu', ističe Santini.

Očekuje da će novi porez smanjiti štednju, donijeti veću nesigurnost kod građana te motivirati banke da povećaju kamatne stope na kredite što će pogoršati našu i onako malu konkurentnost.

Vlada bi javnosti, kaže Santini, trebala jasno argumentirati zbog čega uvodi novi porez i predočiti analizu svih učinaka.

'Od poreza na štednju očekuju 300 milijuna kuna što je beznačajan iznos. Trebali bi se oporezivati depoziti iznad 100.000 eura, jer država osigurava štednju do 100.000 eura. Takvih je štediša jako malo i upitno je hoće li se sakupiti i tih 300 milijuna kuna', upozorava Santini.

I ona, kao i većina ostalih ekonomskih stručnjaka, smatra da Vlada uvođenjem novih poreza i opreznim rezanjem javne potrošnje Hrvatsku vodi u sve težu situaciju.

'Nužna je hitna reforma države i rezanje rashoda. Nama treba mala, jeftina i učinkovita država. Što više čekamo s tom reformom, njezina cijena samo raste. Pitanje je dana kad će se morati smanjiti mirovine i postojeći zdravstveni standard. Političari to ne žele napraviti, jer se tako gube izbori. Domaći ekonomisti na to upozoravaju godinama, ali za Tuđmana smo bili katastrofičari, Linića statističari, a sad nas je Milanović nazvao demagozima i varalicama', kaže Santini.