Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern na današnjem je svjedočenju, između ostalog, ustvrdio da bi izdvajanjem plinskog poslovanja iz Ine, čime je prema tvrdnjama USKOK-a bivši premijer Ivo Sanader želio pogodovati MOL-u, država godišnje gubila između milijardu i milijardu i pol kuna dok se cijene na domaćem tržištu ne bi izjednačile s europskima.

U nastavku suđenja, na opasku Sanaderove odvjetnice Jadranke Sloković da nije sudjelovao u pregovorima o međudioničarskom ugovoru, Štern je rekao da zna da je Hanfa provela kontrolu LODO-a (interna Lista ovlaštenja za donošenje odluka), ali da ne zna što je rekla o konzultacijama izvršnih direktora i MOL-a. Sjeća se samo da je preustroj izvršnih direktora. 'Međudioničarski ugovor iz 2009. nije bilo spajanje nego preuzimanje, čak prepuštanje Ine Molu', ocijenio je Štern.

'Nadzorni odbor INA-e imao je prošle godine 30-tak sjednica koje su trajale pet do 10 sati, a nekad se nije moglo glasovati. Mi iz Vlade smo odustajali od glasovanja jer smo znali da će omjer glasova biti 5:4, i da će nas oni iz MOL-a nadglasati. No, bilo je i kompromisa, primjerice, oko rafinerije Siska kad smo odustali od strateškog plana', kazao je Štern.

Pojasnio je kako su preglasani bili kad su htjeli uvesti komisiju za praćenje modernizaciju rafinerija, ističući da se sjeća desetak slučajeva preglasavanja. Kasnije ga je Sanader tražio da kaže koliko puta su bili složni oko odluke ili izjednačeni, ali se nije mogao sjetiti tog podatka.

2011. godine je Ina svu naftu kupovala od MOL Tradea, ne znam od koga Tifon kupuje naftne derivate, a vjerojatno i logično je da kupuje od Ine', kazao je Štern pred sudom. Naglasio je kako nitko, pa ni članovi uprave, nije morao dati suglasnost za kupovinu nafte od MOL Tradea. 'Tu dokumentaciju se moglo vidjeti u jednoj prostoriji, ali ju nisu smjeli nositi van sa sobom. Nadzorni odbor je tražio pisani izvještaj o kupnji nafte, ali ga nismo dobili. Uprava je prije 2009. godine loše radila, premda se i tada osjećao veliki utjecaj MOL-a, budući da je izvršni direktor za financije bio MOL-ov', ispričao je Štern.

Zbog Vladine odluke od 2011. godine, došlo je do rasta rudarske rente od 10 posto koju je uvela Vlada, što je negativno utjecalo nana poslovanje Ine - rekao je Štern, a na zahtjev Sanadera da pojasni je li ta odluka mogla bila loša za Vladu, rekao je da bi za Vladu bilo lošije da je rudarska renta ostala tri posto.

Vlada RH je zamrznula ugovor o izdvajanju plinskog poslovanja jer MOL nije ispunjavao obveze u vezi modernizacije rafinerija. Točno je da je dio modernizacije riječke rafinerije proveden, ali tu se kasnilo i još po tom pitanju ima velikih poteškoća. Modernizacija ide presporo. Nije točna tvrdnja da bih ja kao general direktor Ine zagovarao zatvaranje rafinerije u Sisku. Tada je bila zamrznuta cijena derivata, pa je cijena Supera bila 4,95 kn/l što se negativno odrazilo na Inu i rekao sam da bi se zbog toga mogla zatvoriti jedna rafinerija', objasnio je Davor Štern.

Otkrio je kako je 2010. godine državni proračun zaradio milijardu kuna od isplate dividende Ine prema nalogu Vlade.

Mnogo spominjano, ali i osporavano povlačenje iz Sirije, Inu košta 60 milijuna dolara mjesečno. Kazao je kako rezultati za prvi kvartal 2012. inače nisu loši ako se izuzme Sirija. Podsjetio je da je milijardu dolara za nalazište u Siriji investirala je stara Uprava, a da je on potpisao ugovor o koncesiji. 'Neki su u to sumnjali pa i ja, mislio sam da utrošeno previše vremena i novca, ali u konačnici mislim da je bilo dobro', dodao je Štern.

Od 1997. do 2000. godine kada je Štern bio generalni direktor, Ina je, priznao je, poslovala s gubitkom. Smatra da je lošim rezultatima kumovala kriva sanacija ratnih šteta, neulaganje, niska cijena nafte...

Štern je ponovio tvrdnje koje su ranije izrekli hrvatski članovi INA-ine uprave svjedočeći u ovom predmetu, a to je da postojeći način upravljanja Inom nema pozitivne rezultate. Prvenstveno zbog gubitka dijela tržišta. Ina je troma kompanija, promjene se ne događaju brzo, ustvrdio je.

Sudac Ivan Turudić nije dozvolio Sanaderovim odvjetnicima da ispituju Šterna na temelju njegovih prethodno danih intervjua u medijima te je opomenuo Šterna da tim istupima u javnost nije doprinio ovom postupku : 'Tu ste katastrofalno pogriješili i pomogli svjedoku', kritizirao ga je Turudić.

'Prije izmjene ugovora imao sam pozitivan stav prema MOL-u, bili smo blizu spajanja dvije kompanije 2008. godine. I danas mislim da bi to bilo dobro kada bi to bio odnos ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja. I sad mislim da vrhunski rade, ali sam promijenio mišljenje kad sam vidio kako ne dozvoljavaju napredak Ine, raspravu i razmjenu mišljenja... Mislio sam da je MOL donio nešto dobro sa sobom, ali nije tako, drugačije se upravlja, ali nisam siguran da je to dobro', razočarano je ispričao Štern. Nakon toga je na sud zaprimljena dojava o bombi. Nedugo nakon evakuacije osiguranje je utvrdilo da je riječ o lažnoj uzbuni, pa je suđenje bez preduge pauze nastavljeno.

Štern: Izdvajanjem plinskog biznisa Hrvatska bi godišnje gubila više od mlijardu kuna

Na USKOK-ove tvrdnje da je Sanader, izmjenom međudioničkog sporazuma 2009. MOL-u za 10 milijuna eura mita prepustio upravljačka prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje, Štern je odgovorio: 'Da je ta ideja zaživjela država bi godišnje gubila milijardu do milijardu i pol kuna, dok se cijene na domaćem tržištu plina za domaćinstva i industriju ne izjednače s europskim'.

Naime, prema planu za izdvajanje plinskog poslovanja plin bi se po punim cijenama kupovao na tržištu te po povlaštenima prodavao građanima i industriji.

'Već sam tada govorio da je izdvajanje plinskog biznisa spin koji možda stvara interes za Inu, ali za Republiku Hrvatsku bi predstavljao obvezu i veliki trošak', posvjedočio je Štern na suđenju bivšem premijeru, ističući da, iako u vrijeme kada se planiralo izdvajanje nije bio u Ini, zna o čemu je riječ jer je 'dijete' te kompanije.

Kazao je i da od promjena međudioničkog ugovora hrvatska naftnom kompanijom u potpunosti upravlja mađarski MOL koji Ini ne dozvoljava da se razvija kao samostalna tvrtka. 'MOL INA-u vidi kao dio svoje tvrtke. To su vrlo spretno učinili 2009.', kazao je Štern.

Osim što onemogućava razvoj INA-e MOL je, po Šternovim riječima, zanemario i ulaganja u tu tvrtku budući da ugovor koji strateškog partnera obvezuje na modernizaciju nema nikakve zaštitne klauzule, odnosno ne propisuje penale.

Štern tvrdi da su Mađari potajno planirali gašenje rafinerije Sisak, koju su po ugovoru trebali modernizirati, kao i riječku rafineriju koja je obnovljena samo djelomično.

'Nažalost u INA-i više ne postoji niti odjel strategije. On je ukinut 2009. ili 2010. a odbijen je zahtjev da se opet osnuje', rekao je predsjednik Ininog nadzornog odbora, po čijim su riječima prošlogodišnji dobri financijski rezultati Ine isključivo posljedica pametnih poslovnih odluka iz 1998. i 1999.

'Volio bih se pohvaliti da su dobri prošlogodišnji rezultati zasluga nadzornog odbora, ali nisu. To je rezultat eksploatacije nalazišta plina u sjevernom Jadranu i naftnih bušotina u Siriji. Tamo je uložen veliki novac, ali s razlogom i sada je došlo vrijeme berbe', kazao je Štern.

Ponovio je da poslovni rezultati nisu posljedica upravljanja kompanijom na čije poslovanje hrvatski predstavnici u upravi nadzornom odboru nemaju nikakvog utjecaja.

Ranije je, kao i trojica hrvatskih članove uprave i nadzornog odbora koji su također svjedočili na ovom suđenju rekao da Inu umjesto uprave i nadzornog vode izvršni direktori i predsjednik uprave koje isključivo postavlja mađarski MOL. Kazao je i da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.

Posljednji na redu za postavljanje pitanja bio je optuženik Ivo Sanader koji je inzistirao da Štern potvrdi kako je modernizacija INA-e bila loša i prije dolaska MOL-a, što je Štern i potvrdio. Pitao ga je i kako to da je MOL dobio mogućnost kupovine akvizicija nakon sporne izmjene ugovora, kada je MOL kupio Tifon čak 2007. godine dok je vrijedio još stari ugovor? Štern to nije objasnio.

Također, naveo je Šterna da potvrdi kako LODO nije bio dio dogovora Vlade i MOL-a, nego 'izvedenica' koja je nastala nakon potpisivanja ugovora.

Nakon pitanja o odlukama Agencije za tržišno natjecanje, Turudić je prekinuo Sanadera rekavši mu da 'cijedi' svjedoka želeći čuti ono što mu odgovara. Na to mu je Sanader rekao: 'Vi, naravno, možete sve što hoćete, ali ovo pitanje još nije nitko postavio!'

Turudić mu je na to smirenim glasom rekao da nije potrebno započinjati rečenicu takvom primjedbom i da će mu sada dozvoliti da pita što god želi samo da se ne bi kasnije žalio da mu netko uskraćuje pravo na poštenu obranu.