školska godina '24./'25.

Stihijske promjene i utjecaj ljudi izvan struke: Ovo su zamjerke na školski kalendar

24.07.2024 u 23:27

Bionic
Reading

Česte i stihijske promjene plana školskog kalendara, njegovo kasno donošenje i sam način kako se došlo do nekih rješenja, najveće su zamjerke na plan koji je objavilo Ministarstvo znanosti

Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti

Ukida se jesenski odmor za učenike koji je bio planiran od 31. listopada do 3. studenog 2024. Nepromijenjen ostaje prvi dio zimskog odmora koji traje dva tjedna, odnosno od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025.. Drugi dio zimskog odmora traje pet dana od 24. do 28. veljače 2025. Skraćeno je trajanje proljetnih praznika u travnju pa odmor učenika traje pet dana, a počinje u četvrtak 17. travnja (Veliki četvrtak) i traje do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), s time da nastava počinje u utorak 22. travnja. Ranijom odlukom bilo je predviđen od 17. do 27. travnja, s time da bi nastava počela 28. travnja.

Treća je to izmjena plana školskog kalendara za iduću godinu, a novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek pitala je u školama što misle o kalendaru i načinu njegovog donošenja. Predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske Suzana Hitrec odgovorila im je da bi novom kalendaru dala ocjenu tri, jer nije ni najbolji ni najgori, a zamjera što se očito išlo na to da se uvaže mišljenja onih koji nisu u sustavu.

Radovan Fuchs
  • Radovan Fuchs
  • Radovan Fuchs
  • Radovan Fuchs
  • Radovan Fuchs
  • Radovan Fuchs
    +7
Radovan Fuchs Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic

Smatra da nije dobro da se produljuju ljetni praznici po kojima je Hrvatska ionako u svjetskom vrhu. S druge strane, kaže, nisu se dirali zimski praznici, što pokazuje da se ide na ruku turističkim agencijama iako je postotak učenika koji odlazi na skijanje ili druga putovanja izuzetno mali, a kreće se od dva posto u većini škola do deset posto u školama u koje idu učenici čiji su roditelji višeg socijalnog statusa. Hitrec za Jutarnji list naglašava da bi se praznici trebali određivati po pedagoškim pravilima, a ne da argument budu odlasci na skijanje.

I Hitrec i voditelj područnog ureda Sindikata Preporod u Splitu Sebastijan Troskot, dotaknuli su se argumenta vrućine za pomicanje početka školske godine za tjedan dana i oboje naglašavaju da bi se problem vrućina mogao riješiti ugrađivanjem klima uređaja u sve škole. Troskot kaže da je ovo 'kalendar s popravnog ispita', a smatra da je način na koji se došlo do njega pomalo apsurdan, jer je promijenjen - intervencijom premijera Andreja Plenkovića.

'To je dokaz da se u našem ministarstvu kalendari donose metodom copy-paste. Dosad se nije promišljalo, a sada se to promišlja kada se umiješao premijer', rekao je Troskot.