Postrožujuju se kriteriji koje će morati ispunjavati pružatelji vodovodnih usluga, od novog načina mjerenja čistoće vode preko proširenja liste kemikalija i spojeva na čiju se prisutnost testira do promocije uinverzalnog pristupa pitkoj vodi svim građanima. Neki su to od ciljeva izmjene EU direktive o pitkoj vodi izglasane u Odbou za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta
'Voda je život i stoga smo odlučili postrožiti cijeli niz kriterija koje će morati ispunjavati pružatelji vodovodnih usluga. Ova direktiva je i odgovor EU na prvu uspješnu građansku inicijativu, 'Right2Water', koja je, tražeći da se voda proglasi neotuđivim javnim dobrom i strateškim resursom, prije par godina skupila potpise nekoliko milijuna građana EU. Nažalost, incidenti poput onog u Slavonskom Brodu pokazuju da pitku vodu i javno zdravlje treba dodatno zaštititi', poručuje hrvatska europarlamentarka i članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Biljana Borzan.
Znatno će se postrožiti maksimalno dozvoljene vrijednosti za cijeli niz onečišćenja i toksina poput olova, bakterija i raznih industrijskih kiselina te spojeva. Pružatelji vodovodnih usluga morat će značajno povećati uzorkovanje i broj točaka u vodovodnom sustavu na kojem ispituju kvalitetu vode. S novom europskom direktivom uvodi se i obvezno mjerenje prisutnosti hormonskih razarača poput bisfenola, beta-estradiola i nonifenola, tvari koje je znanost posljednjih godina identificirala kao prijetnju ljudskom zdravlju, navodi se iz Ureda ove hrvatske eurozastupnice.
vezane vijesti
'Prihvaćen je cijeli niz mojih zakonodavnih prijedloga od kojih bi svakako istakla dodavanje vrtića, škola, sveučilišta, domova umirovljenika i sportskih objekata na popis takozvanih prioritetnih lokacija na kojima će se kvaliteta vode morati dodatno i temeljitije ispitivati. Takvi će se objekti staviti uz bok bolnicama kao lokacije na kojima obitavaju ranjive društvene skupine poput djece, starijih osoba i bolesnika', izvjestila je Borzan.
Mikroplastika sve je veći problem u kontekstu pitke vode, a pojedina istraživanja, napominje Borzan, su pokazala da je prisutna u oko 2/3 uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama. No cjelovitih podataka za sve države članice nema, a mjerenja se rade stihijski. Zajedno s kolegama iz svoje političke grupe, obvezala je Europsku komisiju da izradi metodologiju za mjerenje prisutnosti mikroplastike u vodi.
'Tek posljednjih godina smo spoznali da mikroplastike u velikim količinama ima u vodi, hrani i okolišu. Još uvijek ne znamo koliko je točno ima, niti je dovoljno istražen njen utjecaj na ljudsko zdravlje, no možemo pretpostaviti da nije pretjerano pozitivan. Komisiju smo obvezali da izradi metodologiju, a države članice da po njoj sustavno mjere prisutnost mikroplastike u vodenima masama iz kojih se crpi pitka voda', najavila je ona.
Nova direktiva o pitkoj vodi se bavi i problemom infrastrukture jer čak 23 posto vode u vodovodnim sustavima se izgubi na putu od izvora do potrošača što, smatraju, je rasipanje vrijednog resursa i novca poreznih obveznika. Direktiva će se naći pred eurozastupnica na sjednici Parlamenta u listopadu.
