Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula, tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. Trebat će sve to prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima, piše Novi list.

Još se ne zna hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu, onda bi ročnici dobili samo temeljnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca, onda bi se tijekom trećeg mjeseca ročnici slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani ili mornarici. Nakon što bi odslužili vojni rok, oni koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.

Kako navodi Novi list, obuka ročnika odvijat će se u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu.

Računa se da će se dio potencijalnih ročnika pozvati na priziv savjesti i neće služiti vojni rok. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4000 i 4500 ročnika i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci. Oni koji će krenuti obvezno služiti vojni rok dobit će i naknadu za vrijeme provedeno u vojsci. Trenutno za dragovoljno služenje ta naknada iznosi 900 eura, ali čini se da će za obaveno ona ipak biti nešto manja.

Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obveze Ministarstvo će koordinirati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite. Kroz sustav Civilne zaštite oni će dobiti obuku o tome kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.