Ove godine javni bilježnici bi trebali rasteretiti gruntovnice jer će se prijedlozi za upise u zemljišne knjige i izdavanje izvadaka rješavati elektroničkim putem, a od ljeta bi se na daljinu trebala moći osnovati i tvrtka.
No, nastavak digitalizacije javnobilježničkih usluga neće se postizati putem komercijalnih platformi već u zasebnom IT sustavu, svojevrsnoj „sigurnoj virtualnoj sobi”, otkrila je u razgovoru za Hinu predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdana Rauš-Klier.
„U 2022. godini. javni bilježnici bi u potpunosti trebali rasteretiti službenike zemljišnoknjižnih odjela odnosno gruntovnicu, obzirom da će podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu i izdavanje izvadaka iz zemljišnih knjiga obavljati isključivo elektroničkim putem.
Dugoročno i sustavno gledano, potpuna ažurnost i točnost zemljišne knjige kao što je na primjer slučaj u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji može se osigurati samo ako temelj za upis u zemljišne knjige bude isprava kojoj je provjeren sadržaj i potpisnici dakle, javna isprava ili solemnizirana privatna isprava”.
vezane vijesti
Veći stupanj pravne sigurnosti i prevencija sporova
To podrazumijeva veći stupanj pravne sigurnosti i prevenciju sporova, izostavljaju se nepoznati sastavljači isprava, nema tiskanica, nadripisara, agencija i stvara se pozitivna promjena u sferi sprječavanja pranja novca, kaže predsjednica HJK-a.
Dodaje da novela zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina predviđa da bi javni bilježnici sudjelovali kao pravni eksperti u postupku obnove zemljišnih knjiga kod identifikacije sudionika, pregleda predočenih dokumenata i konstatacija u zapisniku.
„Za nastavak tog postupka do upisa novog stanja u zemljišnu knjigu razmatra se novelom Zakona o zemljišnim knjigama dati mogućnost da javni bilježnik kao povjerenih suda sastavi nacrt novog uloška i dostavi ga e-putem sudu.
S obzirom da se radi o novoj kompetenciji, HJK razmatra potrebne korake u nadogradnji računalne aplikacije eNotar i sustavne edukacije javnih bilježnika i njihovih suradnika da bi se službene radnje poduzimale što kvalitetnije i ekonomičnije s visokom točnošću rezultata”.
Nastavak digitalizacije javnobilježničkih usluga, ističe predsjednica HJK, dovest će do toga da građani i predstavnici tvrtki te drugih pravnih osoba od ljeta 2022. neće više morati dolaziti kod javnog bilježnika kako bi osnovali trgovačko društvo ili u postojećem društvu napravili neku promjenu.
Njemački model rada na daljinu
Hrvatski notarijat trebao bi do tada uz podršku Ministarstva pravosuđa i uprave implementirati njemački model rada javnih bilježnika na daljinu, a sporazum sa Saveznom njemačkom notarskom komorom koji je tome pripomogao u velikoj mjeri potpisan je još u prosincu 2019.
„To je najsigurniji mogući način rada na daljinu te se u digitalni svijet uz sve njegove prednosti prenosi i visoki stupanj sigurnosti. Prilikom rada javnog bilježnika na daljinu, kao i kod isprava na papiru, taj model će omogućiti da javni bilježnik utvrdi identitet stranke, njezinu pravu i ozbiljnu volju i da savjetuje stranku kako na najbolji i zakonit način može ostvariti svoj cilj, a sve kombinacijom videokonferencijske veze i elektroničke identifikacije te uvidom u fotografiju stranke iz identifikacijske isprave”.
To se, naglašava Rauš-Klier, neće postizati putem komercijalnih platformi, već će se sva tri uvjeta realizirati u zasebnom IT sustavu pod nazorom HJK.
„Jednostavno rečeno, stranke će se nalaziti u 'sigurnoj virtualnoj sobi' s javnim bilježnikom i neće morati dolaziti u njegov ured”.
Pomoć poslovnom svijetu
Posebno će, kaže predsjednica HJK, biti korisne e-punomoći jer će kao i ostale javnobilježničke e-isprave biti lako provjerljive i iskoristive u postupcima koji će se voditi na daljinu. Aplikacija će, ističe, biti ugodna i jednostavna za korištenje za stranke, ali istovremeno maksimalno sigurna s aspekta kibernetičke sigurnosti, zaštite osobnih podataka, povjerljivosti službene tajne i poštovanja propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
„Puno će to značiti i poslovnom svijetu jer će troškovi putovanja biti manji, a poduzetnici će ekonomičnije moći iskoristiti svoje vrijeme. Isprave koje nastanu e-putem biti će im dostupne i pohranjene u prikladnom e-obliku i odmah provedive u e-registrima i e-bazama podataka poput gruntovnice, sudskog registra, porezne baze podataka, statistika, baza mirovinskog i zdravstvenog osiguranja”.
Rauš-Klier podsjeća da je „rad na daljinu” nastavak digitalizacije započete još 2007., a prije tri godine napravljen je značajan iskorak kada je u funkciju puštena web-aplikacija eNotar koju vodi Hrvatska javnobilježnička komora. Lani je pak omogućeno povezivanje te aplikacije sa zemljišnom knjigom.
„Radi legitimacije i utvrđivanja službenog svojstva i identiteta javnih bilježnika s Agencijom za komercijalnu djelatnost izrađuju se članske iskaznice koje sadrže kvalificirani e-potpis sa svojstvom javni bilježnik i prisjednik. Takve iskaznice su potrebne za pristup u javne baze podataka i državnu informacijsku infrastrukturu kao i za usklađivanje sa informatičkim projektima Ministarstva pravosuđa”, pojašnjava predsjednica javnobilježničke komore.
Modernizacija na razini EU
To je, smatra Rauš-Klier, osim u okolnostima pandemije od presudne važnosti i u predstojećem modusu rada javnih bilježnika na daljinu sukladno direktivama EU, u kojima javnobilježnička služba također mora biti sigurna, dostupna svima i nesmetano funkcionirati.
Ističe da komora kao punopravna članica Vijeća notarijata Europske unije (CNUE) sudjeluje na radnim sastancima i skupinama koje se bave procesima digitalizacije u javnom bilježništvu i cjelokupnom pravosuđu na razini EU.
„Javni bilježnici diljem Europe aktivno razvijaju nove tehnologije i sustave kako bi pojednostavili sigurnu komunikaciju između bilježnika, javnih registara i stranaka elektroničkim putem te kako bi svojim strankama pružili učinkovita rješenja za čuvanje (arhiviranje) svojih dokumenata i isprava, kao i rješenja za nesmetan i siguran pristup dokumentima i ispravama.
Digitalizacija pravosuđa je ključna za daljnji razvoj EU, ali je potrebno biti oprezan kako bi prekogranična suradnja provodila sigurno”.
Kao sljedeći važan aspekt buduće prekogranične digitalne suradnje predsjednica HJK ističe interoperabilnost koja bi trebala biti kamen temeljac digitalne prekogranične suradnje, jer omogućuje poštivanje nacionalnih značajki i posebnosti.
„Hrvatska javnobilježnička komora ide u korak sa modernim vremenima i u tu svrhu pronalazi moderna digitalna rješenja za osiguranje najvišeg stupnja pravne sigurnosti”, zaključila je Rauš-Klier.
