Iran ima mnogo neprijatelja. Od Izraela, kojem u redovnim razmacima prijeti uništenjem, a iranskom rukom kontrolirana paravojska Hezbolah zasipa raketama jug te zemlje, preko Washingtona, s kojim se gledaju preko nišana još od 1979. i Islamske revolucije te talačke krize u veleposlanstvu SAD-a, čiji je dron, uostalom, krivac za smrt Kasima Sulejmanija, generala čija se godišnjica smrti obilježavala u vrijeme napada, pa sve do regionalnih suparnika Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i terorističkih organizacija poput Islamske države ili domaćih protivnika režima.

Posljednji veliki teroristički napad koji je pogodio Iran izveli su teroristi Islamske države u lipnju 2017. godine. Tada su u Teheranu izvedena dva istovremena napada, a počinilo ih je pet pripadnika Islamske države na zgradu iranskog parlamenta i Mauzolej Ruholaha Homeinija. Ubijeno je 17, a ranjene su 43 osobe.

Tada je odgovornost za udar odmah preuzela Islamska država, a sada takvog priznanja nema, pa su u Teheranu, čini se, odlučili potražiti krivce na uobičajenoj adresi. Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za tportal kaže da u Iranu smatraju da se radi o činu koji je povezan s Izraelom, no dodaje da je teško očekivati da će izraelske službe priznati sudjelovanje u takvom napadu.

'Postoji mogućnost da su povezani s eksplozijama i u svakom slučaju ne bih odbacio tu opciju', napominje stručnjak te ističe: 'Ne treba sumnjati u to da će se Iran pokušati, što je već najavljeno, osvetiti za ovaj udarac - samo je pitanje gdje, kako i kada.' Kao što se zna, objašnjava Avdagić, Iran je u djelovanju prema Izraelu znao to činiti diljem svijeta, a jedan od najstrašnijih takvih primjera napad je na židovski centar u Buenos Airesu u Argentini 1994. godine.

Što se tiče posljedica koje ovaj teroristički udar može imati za širu regiju, Avdagić kaže da je situacija već prilično zaoštrena pa teško mogu više zaoštriti svoju retoriku i djelovanje. Akteri koji se nalaze pod kontrolom Teherana, poput Hezbolaha, jemenskih Hutija ili šijitskih paravojski u Iraku i raznih opcija koje imaju u Siriji, već sada napadaju američke i izraelske ciljeve. Jemenski Hutiji tako ometaju pomorski promet u Crvenom moru, kojim prolazi trećina svjetske trgovine.

'Uzvratit će, samo je pitanje gdje imaju mogućnosti. Najlakše im je tamo gdje imaju snage, u blizini Izraela - Hamas je sad već 'istrošen', ali Hezbolah je u mogućnosti nešto napraviti. No svaki njihov čin izazvat će uzvratni čin Izraela. To je Bliski istok, prepun tih starozavjetnih situacija - oko za oko, zub za zub, to tako funkcionira, uvijek je tako i samo se ponavlja', kazao je Avdagić. Izrazio je i žalost što se ne može nadati nekom brzom rješenju problema jer oni na Bliskom istoku traju već desetljećima, pa i duže. Stabilnost režima u Teheranu pritom nije ugrožena, vjeruje stručnjak.

'Nema tu nikakvih pukotina i moralo bi se dogoditi nešto jako drastično da se tu nešto promijeni. U izbornim ciklusima u Iranu sudjeluju samo oni koji su prihvatljivi državnom poretku, nema tamo demokracije', kazao je. Osim toga, nema nikakvih ljuljanja, a Avdagić vjeruje da bi i otvoreni sukob sa SAD-om teško tu nešto promijenio.

'Istina je da Iran potresaju prosvjedi koji se ciklički ponavljaju, ali smo isto tako vidjeli da je režim jako spreman ugasiti ih, pa i puštati ih do neke mjere kako bi se ispuhali. Prosvjedi su isto tako vezani uz socijalno stanje i veća prava ljudi te ne traže rušenje režima. Naravno, bilo je tu i brutalnog kažnjavanja u izvedbi vjerske policije, što je isto izazvalo nerede, ali svi ti prosvjedi nisu bili namijenjeni rušenju režima kao takvog', pojasnio je. Puno je, kaže, različitih interesa i odnosa na Bliskom istoku - svi su upetljani i sve je povezano.

'Napetost je prilično velika. Ono u što ne treba sumnjati njihova je spremnost da vojno djeluju i osvete se onima za koje sumnjaju da odgovorni, uključujući ovaj događaj', zaključio je.