Budim se oko šest ujutro, nekada i ranije, kuham kavu i otvaram stranicu Johnsa Hopkinsa kako bih vidio što se tijekom noći dogodilo s virusom u svijetu, objasnio je svoju svakodnevnu rutinu Krunoslav Capak, šef Zavoda za javno zdravstvo u razgovoru za Jutarnji list.

Što je to što toliko zanima glavnog stratega bitke s koronavirusom, odlučili smo provjeriti na licu mjesta i sami otišli na stranicu uz koju se budi.

'Kad ambicija dobije priliku, sve postaje moguće, piše čim otvorite stranicu sveučilišta iz američkog grada Baltimorea. Na Johnsu Hopkinsu, kažu oni, možete istražiti ideje koje vas zanimaju, pronaći ljude koji vas inspiriraju i izazivaju te kreirati otkrića koja mijenjaju vaš život - i svijet.

Odatle vam se otvaraju prozori u svjetove dodiplomskih i diplomskih studija, uloge sveučilišta u lokalnoj zajednici i širom svijeta te uvid u njihovu stratešku viziju. Odmah ispod je i ono što najviše zanima Capaka: pitanja i odgovori na niz tema o koronavirusu.

Sveučilište Johnsa Hopkinsa aktivno prati pandemiju Covida-19, s posebnim naglaskom na zdravlje i dobrobit sveučilišne zajednice, kao i na kontinuitetu sveučilišnog poslovanja. Njihova internetska stranica svakodnevno se ažurira, a svim članovima zajednice preporučuje se redovito provjeravati nove podatke.

Koronavirusu je posvećen čitav Hub, a tu je i interaktivna karta Covida-19 uz pomoć koje možete istražiti kojim tempom rastu novi slučajevi širom svijeta.

U temi dana računalni znanstvenik Mark Dredze govori o tome kako društveni mediji mogu pomoći u podršci porukama javnih zdravstvenih organizacija i suzbijanju širenja dezinformacija tijekom pandemije Covida-19.

Tu je i priča o Arturu Casadevallu, Hopkinsovom imunologu koji eksperimentira drevnim tehnikama liječenja krvlju kako bi pokušao usporiti širenje bolesti dok se ne pronađe pravi lijek.

Casadevall je ugledni profesor za molekularnu mikrobiologiju i imunologiju te zarazne bolesti Bloombergove škole za javno zdravstvo. On koristi protutijela iz krvne plazme ljudi koji su se oporavili od infekcije Covidom-19 kako bi se dobivenim serumom ojačao imunitet novoinficiranih bolesnika i rizičnih skupina. Ova antitijela sadržana u krvnom serumu imaju sposobnost vezanja i neutralizacije virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje Covid-19.

Tu i tema o nedavnoj studiji, objavljenoj u New England Journal of Medicine, o tome kako koronavirus može živjeti u zraku i na površinama između nekoliko sati i nekoliko dana. Studija je utvrdila da je virus održiv do 72 sata na plastici, 48 sati na nehrđajućem čeliku, 24 sata na kartonu i četiri sata na bakru.

Rezultate istraživanja komentirala je Carolyn Machamer, profesorica stanične biologije, čiji je laboratorij na Medicinskoj školi Johnsa Hopkinsa godinama proučavao osnovnu biologiju koronavirusa.

Našem strategu za borbu protiv koronavirusa više no dovoljno točnih i preciznih informacija za početak dana. Vama ostalima, naročito onima zatvorenima u svoja četiri zida, otvaraju se još mnoge druge mogućnosti kojima ćete se satima zabaviti i obogatiti svoje znanje.