Čak 63 posto ispitanika nema vladajuća koalicija nema povjerenja u kapacitete i/ili odlučnost političke elite da se upusti u reformu državne uprave pokazalo je anketa koju je proveo GONG za potrebe istraživanja 'Pretpostavke uspješne provedbe reforme državne uprave u Hrvatskoj'.
Prilikom izrade istraživanja provedena anketa nije se radila na općem uzorku populacije, kao što je to obično slučaj niti na velikom uzorku, već je provedena među ispitanicima koje je sačinjavalo šest predstavnika političkih struktura iz pozicije i opozicije, šest bivših ili aktualnih državnih službenika na rukovodećim pozicijama, pet predstavnika akademske zajednice, četiri konzultanta koji su se intenzivno bavili ovom temom, tri predstavnika medija te po dva predstavnika poslovnog sektora, civilnog društva i sindikata.
U opisu stanja državne uprave, najveći broj ispitanika njih 80 posto smatra da su nisu ostvareni značajniji pomaci u jačanju profesionalnog integriteta i razgradnji klijentelističkih mreža u državnoj upravi.
Isti postotak mišljenja je kako je sustav i troškovno neučinkovit, a 77 posto ih ne misli da je državna uprava uspjela usmjeriti svoje djelovanje na potrebe građana i društvene probleme.
Konačno 73 posto smatra kako sustav individualne odgovornosti za rezultate rada nije zaživio kako na razini službenika, tako ni na razini dužnosnika.
S obzirom na rezultate koje državna uprava postiže, većina ispitanika smatra kako je sustav troškovno neučinkovit, budući da unatoč visokim ukupnim izdvajanjima, kvaliteta javnih politika i njihovih učinaka ne zadovoljava, uz značajnu potplaćenost i manjak visokoobrazovnih državnih službenika, te percipiran višak službenika s nižom razinom obrazovanja, koja pak nema adekvatne razine znanja i vještina, ali niti motivacije.
Gledano iz političkog rakursa, vjerojatno najznačajniji nalaz GONG-ovog istraživanja predstavlja činjenica da većina ispitanika ne smatra kako bi provedba reforme državne uprave bila 'politički opasna' u smislu gubitka izbora ili izazivanja velikih socijalnih nemira.
Za 77 posto ispitanika ključni preduvjet uspješnoj provedbi ove reforme je izgradnja širokog društvenog i političkog konsenzusa oko ciljeva i modela reforme, upravo zbog njezinog utjecaja na društvo u cjelini:
Istovremeno, većina je ispitanika 60 posto protiv bilo kakvih radikalnih mjera, naročito radikalnog otpuštanja, sve dok se sustav ne uredi na način da će biti jasno da netko svojim kompetencijama ili rezultatima rada ne doprinosi u adekvatnoj mjeri.
U trenutnoj situaciji, ispitanici su skloniji reorganizaciji unutar koje bi se provjerilo jesu li državni službenici po svojim kompetencijama na pravim mjestima, ili su neučinkoviti stoga što su postavljeni na kriva mjesta ili što nemaju nikakvih motiva da ulažu svoj maksimum.
