Po svemu sudeći, Haški sud za sada ne misli povući nikakav potez, iako su Šešeljeve provokacije svakim danom sve žešće, a točka na 'i' bilo je čestitanje 'oslobođenja Vukovara' na godišnjicu njegovog pada i Dana sjećanja na žrtve Vukovara.

Na tu provokaciju odmah je reagirao i predsjednik Josipović te je na svom profilu na Twitteru napisao da Šešelj mora biti vraćen u Haag. Samo dan prije obljetnice pada Vukovara i posljednjeg Šešeljevog ispada Josipović je pisao i predsjedniku Haškog suda Theodoru Meronu. U tom pismu Josipović je napisao da Šešeljevo ponašanje 'destruktivno' djeluje na sam kazneni postupak koji se vodi u Den Haagu, unosi strah među ljude, posebno žrtve i svjedoke, te dezavuira samu ideju međunarodne pravde', ali i može 'teško narušiti mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi'.

Spomenuvši se suđenja Slobodanu Miloševiću, koje nikada nije dovršeno zbog Miloševićeve smrti, Josipović kaže da je nepravda u slučaju Šešelj otišla korak dalje jer, pušten na slobodu iz humanitarnih razloga zbog teške bolesti, organizira političke skupove i 'praćen medijima ruga se međunarodnoj pravdi i žrtvama'.

'Šešelj ponovo govori mržnjom te svojim izjavama i govorima obnavlja ideologiju koja je bila ishodište rata na području bivše Jugoslavije, ideologiju koja je iza sebe ostavila brojne zločine, smrt, razaranja i neizmjernu patnju', naveo je Josipović u pismu.

Odgovor iz Haaga stigao je brzo. Sama glasnogovornica Suda kazala je da raspravno vijeće Haškog suda, u čijim su rukama odluke vezane uz Šešeljevo puštanje, ima diskrecijsko pravo donijeti eventualne daljnje odluke koje smatra potrebnim u vezi s privremenim puštanjem Vojislava Šešelja na slobodu. Pritom je podsjetila da je jedan od uvjeta danih Šešelju taj da ne smije kontaktirati sa svjedocima ili žrtvama i da se mora vratiti na Sud kada se odluči o datumu nastavka suđenja.

Iako ga Sud u bilo kojem trenutku može pozvati da se vrati u Haag, da tako i namjeravaju postupiti, do sada nisu odali nijednim potezom.

Da im to za sada nije namjera, može se i zaključiti iz odgovora koji je predsjednik Haškog suda Meron poslao na pismo Ive Josipovića. Kako doznajemo, Meron je u odgovoru među ostalim napisao da će slučaj Šešelj i sve na što je Josipović ukazao u pismu vjerojatno doći kao tema na Vijeće sigurnosti UN-a.

Meron je očito mislio na skorašnji izvještaj o radu Haškog suda koji će se početkom prosinca naći pred Vijećem sigurnosti. Tada će nezadovoljstvo zbog Šešeljevog puštanja i njegovog ponašanja na slobodi moći iznijeti i hrvatski veleposlanik pri UN-u Vladimir Drobnjak. To je jučer dao naslutiti i predsjednik Josipović, jer je i prije nego što je vidio odgovor iz Haaga kazao da od njega ne očekuje previše.

'Od pisma i odgovora ne očekujem previše. Nije za očekivati da će Haški sud reagirati na poticaj iz politike, ali bi bilo dobro da prizna svoju pogrešku', rekao je jučer Josipović i najavio da će od hrvatskog veleposlanika u UN-u tražiti 'da u skoroj raspravi o izvješću predsjednika Haškog suda i izvješća o radu cijelog Suda reagira i da jasnim i odlučnim govorom u Vijeću sigurnosti kaže što mi u Hrvatskoj o tome mislimo'.

No hoće li Vijeće sigurnosti kao osnivač Haškog suda poslušati glasove iz Hrvatske i koliko će pak na samog Merona utjecati pitanja koje će mu o Šešelju zasigurno postavljati kada početkom sljedećeg tjedna posjeti BiH, tek treba vidjeti.