Ministarstvo zaštite okoliša i prirode predložilo je hrvatskoj Vladi da zaustavi sve akcije oko HE Omble dok se ne izvrše vjerodostojna istraživanja toga sustava, otkrio je tportalu izvor iz Ministarstva. Prijedlog je dostavljen Vladi zajedno s četiri tajne recenzije Studije utjecaja na okoliš prije više tjedana, ali političke sudbine predlagača, Mirele Holy i Davora Škrleca, ne jamče da će se usvojiti, nego bi mogao biti novi kamen smutnje. Kao protuprijedlog, HEP je za kraj srpnja najavio rezultate istraživanja koja su u tijeku
Tajne ocjene, čije je stavove nedavno objavio tportal, smatraju da Studija utjecaja na okoliš HE Ombla počiva na manjkavim, parcijalnim, starim i neodgovornim podacima koji je ne jamče sigurnu i učinkovitu izvedbu zahvata, da su dodatna mjerenja i istraživanja rađena marginalno te da SUO nije u skladu sa zakonom, a jedan čak da je HE Ombla izrazito antiekološki projekt
Neki koraci u postupku donošenja studije dobro će ilustrirati da se radilo o igrokazu u kojem su prihvaćani samo podaci koji odgovaraju investitoru, ali ne i oni koji će otvoriti i negativnu stranu mogućih utjecaja elektrane na okoliš. Najistaknutiji takvi primjeri povezani su ekološkom stranom Omble. Navedimo slučaj kad je član Komisije za procjenu utjecaja za HE Omblu, dugogodišnji speleolog i predstavnik Držane uprave za zaštitu prirode Juraj Posarićupozorio da studija previđa kako u Ombli živi barem 12 životinjskih vrsta i da su sve zaštićene (čl. 12 ZZP), a neke od njih predstavljaju 'svjetske rijetkosti' poput čovječje ribice, ili im je taj lokalitet mjesto prvog nalazišta (locus typicus), poput jednog kukca iz roda Bathyscidius. Također, uočio je da studija nema procjene posljedica povećanja hidrostatskog tlaka od 13 bara na te populacije. Priložio je, crno na bijelo, taj popis vrsta, koje je evidentirao Branko Jalžić, biospelolog i ronilac Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Pored toga, upozorio je da se u Vilinoj špilji nalazi neistraženo arheološko nalazište s keramičkim artefaktima.
Također, član komisije Željko Cvrtila zamolio je da se preispita tvrdnja studije kako 'u sustavu rijeke Omble nisu nađene zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste' te upozorio 'da se kod toga ima u vidu da su sve vrste manje ili više zaštićene'. Pored toga, smatra da tvrdnja kako 'zahvat neće imati utjecaj na pejzaž i estetski izgled krajolika' nije održiva.
Umjesto uvažavanja prijedloga i poticanja dodatnih istraživanja, komisija zaključuje da u sustavu rijeke Omble nisu nađene zakonom zaštićene vrste te da će se sav negativni utjecaj ogledati na uznemiravanju šišmiša, što kolokvijalno, problem svodi na razinu lijepog ponašanja
U nekoliko studija i javnih istupa koji su uslijedili, stručnjaci su opetovano upozorili na teške propuste oko utvrđivanja stanja okoliša u Ombli: na iznimno bogat i neistražen živi svijet koji je izložen uništavanju. Istaknimo studiju zoologa dr. Nikole Tvrtkovića iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Posljednji put je to učinilo Hrvatsko biospeleološko društvo krajem 2008. u dopisu Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Ono je upozorilo da u Ombli postoji ček osam podzemnih vrsta kojima je to prvo nalazište, što nameće obavezu države da očuva to stanište u izvornom stanju. Sve je to bio razlog da Ombla postane dio Nacionalne ekološke mreže, koja će ulaskom u EU postati europska mreža Natura 2000. Jedan od tajnih recenzenata upozorio je da bi zahvat trajno uništio prirodu i staništa te da ne postoje mjere za kompenzaciju i ublažavanje šteta. Slično mišljenje je tportalu potvrdio jedan visoki službenik Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Predsjednik Komisije za procjenu utjecaja Nenad Mikulić u samoj uvodnoj ocjenu iznosi protimbu kako studija daje kvalitetnu osnovu za sagledavanje mogućih utjecaja zahvata na okoliš, ali i da treba utvrditi nulto stanje prirode. Kako je moguće predvidjeti moguće utjecaje ako nedovoljno znate na što oni utječu?
Prijedlog koji je bivše vodstvo Ministarstva zaštite okoliša i prirode uputilo hrvatskoj Vladi otvorio je povoljne okolnosti za nova istraživanja te pravednu i prihvatljivu odluku. Primjeri koje smo naveli, međutim, govore da je ova studija suviše kompromitirana da bi mogla poslužiti ičemu osim korupciji. Smatramo da je potrebna potpuno nova studija, po aktualnim zakonskim kriterijima, s novim istraživačima, s nultom stopom tolerancije na korupciju u upravnom postupku i uz uvažavanja svih informacija koje prođu kritičku valorizaciju iz dosadašnjih istraživanja. Međutim, po atmosferi koja okružuje pitanje HE Ombla, Vlada ne pokazuje namjeru previše se oslanjati na stručne činjenice, premda će vjerojatno čekati da objavi odluku u povodu završetka istraživanja. Odluka će, dakle, po svemu sudeći biti stvar politike. Politike koja se u tom pogledu jedva razlikuje od one prije izbora.
