Razlozi socijalne isključenosti kompleksni su (od različitosti po liniji nacionalnosti, rase, seksualne opredijeljenosti pa do socijalnih (ne)prilika u kojima žive), ali bez puno filozofije može ih se svesti pod zajednički nazivnik – problematično društvo proizvodi problematičnu mladež. Najbolji primjer za to je pitanje postavljeno svim ispitanicima: 'Što mislite, što je najvažnije pri zaposlenju?' - 'kao iz topa svi su odgovorili – veza!' rekla je Martina Horvat, dodavši kako su isti odgovor dali čak i oni koji imaju zaposlenje. Na upit kako su dobili posao, odgovor je također bio – preko veze.

Uz ovakav stav mladeži očito je da nešto 'ne štima' u cijeloj priči i da je mladima potrebna kvalitetnija edukacija, omogućavanje konkretnijih načina trošenja slobodnog vremena za koje su veliki interes u ispitivanju i sami mladi pokazali. Naime, gotovo svi su izrazili nezadovoljstvo zastarjelim načinima provođenja nastave i školstvom općenito, a naročito vanškolskim aktivnostima koje su u pravilu rezervirane za 'visoki stalež'. Ono što sami predlažu jest moderniziranje sustava metoda u obrazovanju, primjerice video/audiomaterijalima i općenito praćenje svjetskih trendova u tehnološkim naprecima u školstvu koji kod nas mravljim koracima ulaze u učionice. Također, kao vrlo važnu stvar navode i internetsku naobrazbu bez koje je danas gotovo nemoguće zamisliti život, a oni koji pohađaju strukovne škole ukazuju i na manjak praktične nastave (tzv. prakse), koja je jedan od važnijih stavaka u nalaženju posla jer daje iskustvo bez kojeg se ni ne moraju prijavljivati na natječaje za zaposlenje.

Kvalitetna edukacija, nalaženje posla i rješavanje stambenog pitanja za mladež izloženu riziku socijalne isključenosti cilj je novog prijedloga Programa za mlade grada Zagreba, a uz Zagreb, tu su i Vodnjan, Ozalj i Solin, koji su također uključeni u projekt Mreže mladih hrvatske u izradi ovog programa. Porazne statistike iz 2011. godine koji navode čak 3.270 kazneno progonjenih maloljetnika dovoljna je uzbuna da se u odnosu prema našoj mladeži moraju donijeti korijenite promjene. Maloljetnička ovisnost o opijatima, sve veći broj maloljetnika koji džeparac troše na kocku, ponajviše u kladionicama i automat klubovima, ekscesivno opijanje vikendima, što nerijetko završava alkoholizmom, delikvencija koja još češće rezultira zastranjivanjem u kriminal samo su neki od rizika koji su mladeži u Hrvatskoj svakodnevica.
Program za mlade grada Zagreba već postoji, ali prema riječima predstavnika Mreže mladih hrvatske on jednostavno nije dobro koncipiran jer se nije vodio 'inputom s terena', tj. pri njegovoj se izradi nije prikupljalo informacije od onih za koje je program i osmišljen. Ovoga puta, naučivši lekciju iz vlastite pogreške, naglasak je stavljen upravo na to – anketiranje, ispitivanje, kontakt s mladima na mjestima na kojima se kreću – na ulici.

Važnost ovog projekta zaista je neprocjenjiva, pa je tako od velike važnosti da se i rezultati gotovo dvogodišnjeg rada Mreže mladih hrvatske napokon poslože u jedan konkretan prijedlog Programa za mlade, kako grada Zagreba, tako i ostatka Hrvatske. 'Sada smo, nakon preliminarnih radova, krenuli u izradu, i dovršili otprilike trećinu prijedloga Programa. Do kraja listopada on će biti dovršen i stavljen na javnu raspravu, nakon čega ide predstavnicima ureda nadležnih za obrazovanje i socijalnu zaštitu, što bi značilo, toplo se nadam da će u primjenu krenuti već od početka iduće godine', izjavila je stručna savjetnica za programe za mlade Iva Milardović Štimac, zaključivši kako je, iako je poželjna i brzina, ipak kvaliteta Programa važnija od brzine njegovog donošenja jer se radi životima mladih ljudi kojima će ovaj Program možda biti prekretnica, od života na marginama društva do jednog ispunjenog i društveno korisnog života.