Neki krojači javnog mnijenja sastanak su prije nego se održao nazvali prekretnicom u hrvatskoj vanjskoj politici. Trump je doista iskazao počast hrvatskoj predsjednici i njenom poljskom kolegi Andrzeju Dudi što je kao gost sudjelovao na summitu Inicijative triju mora koju su Grabar Kitarović i Duda zajednički pokrenuli. 

Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanredni profesor i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld za tportal je kazao da je Hrvatska još prije izbora novog Predsjednika SAD Donalda Trumpa aktivno preuzela inicijativu jačanja međudržavne suradnje s SAD pod novom američkom administracijom.

'Svaki susret na predsjedničkoj razini ima posebni značaj, jer omogućuje vodećim ljudima da kroz kratki razgovor istaknu teme za koje traže razumijevanje ili podršku drugih država. Kako SAD ima jednu od najznačajnijih uloga u globalnim kretanjima, susreti na najvišoj razini s američkom administracijom mogu imati ključni značaj za razvoj pojedine države ili cijele regije', smatra Bandov.

Što se tiče konkretnog sastanka Grabar Kitarović s Trumpom u Varšavi Bandov kaže da su poruke vrlo ohrabrujuće za mogućnost razvoja gospodarskih odnosa među zemljama obuhvaćenim Inicijativom trio mora.

'Vrlo je zanimljivo stajalište predsjednika Trumpa, koji Poljsku ističe kao srce Europe, onu koja njeguje istinske europske vrijednosti. To dakako nije samo poruka Poljskoj i poljskom narodu, nego i drugim državama Europe', smatra stručnjak za međunarodne odnose koji je mišljenja da je za Hrvatsku vrlo zanimljivo što je američki predsjednik izrekom spomenuo plutajući terminal za ukapljeni zemni plin (LNG) na otoku Krku, kao strateški i izrazito značajan energetski projekt.

Uz to, ocjenjuje Bandov, izrazito je značajna podrška Inicijativi tri mora kao neformalnom klubu suradnje između dvanaest država Europe za jačanje gospodarske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

Na upit da komentira mišljenje nekih analitičara da se sastankom Grabar-Kitarović mijenja smjer hrvatske vanjske politike Bandov kaže da Hrvatska ciljeve svoje vanjske politike ostvaruje unutar okvira Europske Unije.

'Hrvatska za sada, nažalost, ostala izvan niza inicijativa i saveza unutar EU, prvenstveno, jer se zadnja priključila, a nakon priključenja EU se nije produbljivanju odnosa s drugim članicama EU dostatno posvetila. Hrvatska treba aktivno tražiti partnere i saveznike po određenim područjima interesa i djelovanja, kao i učvršćivati već postojeća strateška partnerstva, kako u EU, tako i izvan nje', poručuje prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

Niti jedna konkretna dosadašnja inicijativa Grabar-Kitarović, smatra on, ne izmiče tim okvirima, te se treba tumačiti kao aktivno traženje partnera i saveznika u EU.

'Hrvatska pripada nizu europskih regija te je jedna od njih zasigurno Srednja Europa. Slijedom toga, nema ništa sporno u ostvarivanju gospodarske, energetske i političke suradnje s državama Srednje Europe, koju predsjednica Hrvatske zagovara. Suradnja s državama Srednje Europe nije zapreka ostvarivanju suradnje i s drugim državama i regijama za koje postoji posebni interes gospodarstva i politike', vjeruje stručnjak za međunarodne odnose.

Trump je čini se posebno motiviran da se realizira projekt LNG terminala na Krku. U javnosti se spekulira da je LNG konkurencija njemačko-ruskom Sjevernom toku 2 i da se Hrvatska zbog toga našla u nemilosti Njemačke.

Bandov kaže da do sada nismo mogli zamijetiti konkretno postojanje nekih političkih trzavica na relaciji Hrvatske i Njemačke i razina suradnje se ostvaruje na prilično visokoj razini.

'Tek neke neformalne geste mogle bi ukazati da postoji određeno nesuglasje oko određenih pitanja. Primjerice, za vrijeme postojanja balkanske migrantske rute, nisu sve države na koridoru imale jednak stav kako pristupiti rješavanju tog pitanja; tako da iako je postojalo nesuglasje oko tog pitanja, ono je bilo na široj razini, a ne u direktnim odnosima između Njemačke i Hrvatske', prisjeća se Bandov.

Podršku implementaciji presude arbitražnog suda treba iščitavati prvenstveno kao znak podrške tom vidu međunarodnog sudovanja, smatra on, a ne kao podršku nekoj konkretnoj državi, jer zapravo – arbitražnom presudom graničnog spora između Hrvatske i Slovenije niti jedna država ne može biti apsolutno (ne)zadovoljna.

Što se tiče spora sa Bandov naglašava da je SAD, kao i niz drugih međunarodnih aktera, odlučio ne ulaziti u bilateralni spor između Hrvatske i Slovenije.

'Europska Komisija u ovom slučaju nije stala na stranu Slovenije, nego samo iza presude Arbitražnog suda, pri čemu je naglašeno kako se treba poštivati međunarodno javno pravo', kaže stručnjak.

Istovremeno smo mogli čuti, nastavlja, i drugačije tonove iz Brisela, primjerice Europske pučke stranke, koji su naglasili kako se radi o bilateralnom pitanju između dvije europske države. 'Hrvatska i Slovenija bi to pitanje morale što prije razjasniti i dogovoriti daljnje korake zbog građana, posebice onih koji žive u pograničnom prostoru, a ne zbog stajališta drugih država', stava je Bandov. 

Pokušava li SAD podijeliti Europu? Pokušava li to preko nas? Koja je uloga Inicijative tri mora u svemu tome i koliko je inicijativa uopće 'teška'? Bandov kaže da Inicijativa tri mora tek dobiva na zamahu.

'Ona je zajednički hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. godine, a kako bi se ojačala gospodarska, energetska i politička suradnja dvanaest država na tom području Europe. Inicijativa obuhvaća većinom članice takozvane Nove Europe, a uživa snažnu podršku SAD, ali i Kine, koja ostvaruje vrlo aktivnu suradnju s nizom država Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe', objašnjava Bandov.

Za sada je inicijativa, napominje, tek neformalni klub država za razmjenu mišljenja i osiguravanje političke podrške za ostvarivanje konkretnih gospodarskih i energetskih projekata od interesa za države tog područja Europe.

'Hoće li se inicijativa dalje razvijati i zadobiti organizacijsko-administrativnu strukturu, ovisi isključivo o volji samih članica. Takvo razmišljanje još nije na stolu, a bez njega, cijela inicijativa će ostati samo klub za neformalna druženja', zaključio je stručnjak za međunarodne odnose Goran Bandov.