Nakon što je Hrvatska danas postigla dogovor s Europskom komisijom oko primjene europskog uhidbenog naloga, stručnjaci su u razgovoru za Hinu ocijenili to očekivanim kompromisom i korakom naprijed za Hrvatsku koja zbog slučaja 'lex Perković' neće imati ozbiljnijih posljedica.
‘Postignuti kompromis je svakako korak naprijed za Hrvatsku’, rekla je stručnjakinja za europske integracije Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Bitnim smatra da Vlada reagira predlaganjem žurne procedure zakona koji je u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom unutar deset dana predviđenih za konzultacije Komisije sa zemljama članicama kako bi se otklonili uzroci za uvođenje sankcija.
Samardžija drži kako je važno i da zakon krene u primjenu u prihvatljivom roku, a isto tako da se on u praksi poštuje, ne samo zbog očekivanog nadzora od strane Komisije nego i zbog našeg vlastitog kredibiliteta koji je otvaranjem ovog pitanja doveden u pitanje.
Znanstveni suradnik s Odjela za europske integracije Instituta za razvoj i međunarodne odnose Hrvoje Butković kazao je da će sporni Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU Hrvatska morati izmijeniti puno ranije nego što je to prvotno predlagano od strane Vlade.
‘Popuštanje Hrvatske bilo je za očekivati s obzirom da je jedno od temeljnih načela pristupanja Europskoj uniji bilo cjelovito prihvaćanje njezine pravne stečevine’, naveo je Butković u odgovoru Hini.
Hrvatska će, kaže taj znanstvenik, morati promijeniti postojeći Zakon o pravosudnoj suradnji, no pitanje je da li će se to napraviti vraćanjem na zakonsko rješenje koje je poništeno tri dana prije pristupanja EU ili donošenjem novog zakona. Hrvatska će u svakom slučaju morati osigurati cjelovitu provedbu Europskog uhidbenog naloga, zaključio je Butković.
Politolog Branko Caratan sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra kako je očito da promjena zakona (tri dana prije ulaska u EU) s obzirom na vrijeme i način na koji je izvršena nije bio baš najsretniji potez.
Činjenica da je Europska komisija pristala na kompromis govori najbolje o tome da na strani Bruxellesa nije bilo dosljednosti, kazao je Caratan, koji ne očekuje da će zbog slučaja ‘lex Perković’ biti ozbiljnijih posljedica za Hrvatsku.
‘U svakom slučaju može se očekivati da neće biti ozbiljnijih posljedica za Hrvatsku’, rekao je.
S obzirom na činjenicu da se Europska unija u svojoj konstituciji u mnogo čemu približava federalnoj strukturi izuzeci od pravila koji su se sada otkrili trebali bi biti otklonjeni, zaključio je Caratan, dodavši da pravni poredak pretpostavlja jednakost zakona za sve.
On je ranije Hini izjavio kako je nakon postizanja dogovora sasvim opravdano postaviti pitanje o ravnopravnosti država članica Unije, a tu ne misli samo na europski uhidbeni nalog nego na ‘velike privilegije’ koje su neke države članice sebi osigurale u smislu izuzeća od pravila ponašanja koje vrijede za sve druge članice.
