Mandić tvrdi da se u ovakvim neobičnim kontaktima vjerojatno kriju i elementi nekrofilije jer se vidi nenormalna sklonost da se određene potrebe zadovoljavaju s mrtvim ljudskim tijelom.

'Vidljiva je odsutnost suosjećanja s ljudima, pohlepe i zadovoljavanja materijalnih težnji, na društveno i ljudski neprihvatljiv način. Bitne osobine ljudskog bića su razum, moralni odabir i spektar emocija specifičnih za čovjeka. Ovdje je to poremećeno. Izostavljeno je puno toga ljudskoga', objasnio je prof. dr. sc. Mandić za tportal.

Smatra da se vjerojatno ne radi o oboljelim osobama, nego o dubokom poremećaju ličnosti, manjku potrebe za suosjećanjem s drugim ljudima, manjku vlastitih emocija poput straha i uvriježenog poštivanja pokojnika.

'Ovaj slučaj dira u norme našeg društva. Prilikom postupaka uvijek se moramo zapitati koliko je ljudski, koliko poštujemo ljude oko sebe, vodeći se idejama moralnosti, suosjećanja i razuma', istakao je Mandić.

Ocjenjuje da je grobarski posao zato iznimno težak i psihički zahtjevan te da bi radnici trebali prolaziti sistematske preglede barem svake četiri godine uključujući psihijatrijsku analizu. Dodaje da tome u prilog ide ne samo osječki slučaj, nego i veća vjerojatnost pojave nekrofilije na takvim radnim mjestima nego drugima.

Bivši direktor Ukopa Davor Lamza ne vjeruje da su grobari imali materijalne razloge za ovaj kriminal. 'Plaće su uvijek bile vrlo dobre, natprosječno visoke i redovne', rekao je Lamza, koji se također ne sjeća čudnog ponašanja radnika tijekom svog mandata prije nekoliko godina. Aktualni direktor Milan Krišto također nije uočio takvo ponašanje kod 96 trenutno zaposlenih radnika od kojih su 16 grobari i nosači.

Za njihove plaće Ukop godišnje izdvaja oko 10 milijuna kuna. Prema zadnjem financijskom izvještaju, na plaće 2010. godine potrošeno je 10,3 milijuna kuna, a 2011. godine 9,9 milijuna kuna.