GEOMETRIJA, NOVO EVANĐELJE...

Što otkrivaju tisuće dešifriranih egipatskih tekstova?

03.03.2016 u 16:00

Bionic
Reading

Kada su davne 1897. godine dvojica mladih britanskih arheologa Bernard Grenfell i Arthur Hunt s Queens Collegea u Oxfordu započeli svoja iskapanja humaka tla u Oksirinhu na Nilu, oko 200 km južno od Kaira, bili su prilično pesimistični

'Moj prvi dojam nakon ispitivanja nalazišta nije bio naročito povoljan. Humci smeća nisu bili ništa drugo do smeća', zapisao je Grenfell.

No ono što se u početku činilo kao smeće, ubrzo se pokazalo kao jedno od najvećih arheoloških blaga u povijesti. Podrobnije analize otkrile su da humci sadrže na stotine tisuća dokumenata zapisanih na papirusima koje je jedinstvena kombinacija klime, tla i okolnosti zaštitila od propadanja. Britanski su studenti naletjeli na jedinstvenu arhivu drevnog svijeta.

'Dotok papirusa ubrzo se pretvorio u bujicu. Čovjek bi samo čizmom zagrebao po tlu i otkrio cijeli sloj papirusa', prisjetio se Grenfell.

S vremenom je na lokalitetu pronađeno preko 500.000 fragmenata egipatskih papirusa. Većina dokumenata pisana je na drevnom grčkom, no ima i nekih na latinskom te nešto kasnijih na arapskom. Stanovnici onovremenog Oksirinha bili su pod snažnim utjecajem helenističke kulture koja se proširila diljem Egipta nakon osvajanja Aleksandra Velikog u četvrtom stoljeću prije nove ere.

Dvojac je bio oduševljen no suočio se s problemom koji je ostao aktualan sve do danas – nepreglednu količinu dokumenata netko je trebao transkribirati.

Od 1898. do 2012. stručnjaci su uspjeli transkribirati tek oko jedan posto, odnosno oko 5.000 dokumenata koji se trenutno nalaze u knjižnici Sackler u Oxfordu u vlasništvu Društva za istraživanje Egipta.

Shvativši da trebaju pomoć, Dirk Obbink s Oxforda i njegovi kolege konačno su prije dvije godine regrutirali oko 250.000 dobrovoljaca koji su pristali naučiti drevno grčko pismo kako bi ubrzali istraživanje.

'Omogućivši javni pristup jednom od najvećih nedovršenih arheoloških projekata konačno smo se pomakli od jednog učenjaka koji proučava papiruse pod povećalom i transkribirali između 100.000 i 200.000 dokumenata od kojih su neke djelomično izjeli crvi, druge su ljudi upotrijebili za umatanje ribe, a neki su prošli i goru sudbinu', rekao je Obbink za Independent.

Od lijeka za mamurluk do novih biblijskih tekstova

Projekt nazvan Ancient Lives, pokrenut 2014. godine, omogućio je svim ljudima s temeljnim poznavanjem drevnog grčkog pisma da preko interneta dođu do tekstova i pokušaju ih dešifrirati. Transkripti se potom pregledavaju posebnim programom koji je napravljen na temelju ranije dešifriranih tekstova.

Dirk Obbink i njegovi kolege ovaj će tjedan na konferenciji u Londonu predstaviti najnovije i najzanimljivije rezultate svojeg projekta.

'Nalazi se kreću od službenih dokumenata kao što je izviješće liječnika iz trećeg stoljeća o skvrčenom i beživotnom tijelu djevojčice ropkinje koja se utopila, do odlomaka Andromede, izgubljene Euripidove tragedije za koju se smatra da je bila zapisana 417. prije Krista', rekao je član projekta Adam Lusher.

Među tekstovima čija se starost kreće od prvog stoljeća prije Krista do sedmog stoljeća poslije Krista, ima drevnih drama, pjesama, forenzičkih izviješća, recepata, spiskova za nabavu namirnica, najranijih primjera namještanja brakova, Euklidove geometrije (slika gore), pa čak i jedna dosad nepoznata verzija jedne biblijske priče.

Naime, u jednom istraživanju iz 2011. otkriveno je izgubljeno evanđelje koje predstavlja priču o Isusu koji istjeruje demone iz opsjednutog čovjeka. Ova priča postoji u evanđeljima po Luki i po Mateju koja su zapisana kasnije. Međutim, u evanđelju pronađenom u Egiptu nema dijela priče u kojem se demoni prebacuju u tijela svinja.

'To pokazuje da su neke od kasnijih priča u Bibliji proširene ili ukrašene', rekao je Obbink.

Do sada su dešifrirana i 24 medicinska teksta među kojima i jedan koji predstavlja operaciju oka, te jedan koji preporučuje lijek protiv mamurluka.

Prema ovom receptu drevni stanovnici Egipta koji su previše popili glavobolju su liječili vijencima od nanizanih listova biljke iz porodice lovora (Ruscus racemosus).

Voditelji projekta Ancient Lives pozivaju sve ljubitelje arheologije i povijesti da se preko ove poveznice uključe u istraživanja koja, smatraju, mogu naučiti obavljati čak i učenici osnovne škole, ako se malo potrude (pogledajte snimku dolje).