Vlada traži jednokratnu naknadu između 18 i 24 milijarde kuna - što nije dostatno za zatvaranje trenutačnih kredita autocesta. Traži i zadržavanje radničkih prava na tri do pet godina. Godišnje poskupljenje cestarina veže se uz stopu inflacije umanjenu za jedan posto, a koncesija će biti na 35 do 40 godina. Država je spremna plaćati penale u slučaju pada prometa. Potpis ugovora očekuje se u veljači 2015. godine.

Monetizaciju autocesta u Vladi smatraju ključnom za obuzdavanje javnog duga. A sindikati idući mjesec idu u prikupljanje potpisa za referendum protiv projekta. Kažu - nisu dovoljno ispitane alternative.

'Još je bolja opcija izdavanje obveznica i ponuditi obveznice građanima Hrvatske da i oni zarade na tome. Kad prikupimo potpise i kad ih predamo, očekujemo da se zaustave sve aktivnosti', rekao je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić.

HDZ je protiv monetizacije i podržat će takav referendum. Drže je paravanom za prikrivanje neuspjeha Vladine gospodarske politike.

'Mi ćemo za godinu, godinu i pol dana, nakon što uprihodimo tih 20 milijardi kuna, a ne mijenjajući politiku Vlade, ne provodeći reforme, ploveći ovakvim kursom - doći na iste pozicije. A ostat ćemo bez autocesta', izjavio je Oleg Butković (HDZ).

Bankarski analitičari vjeruju da monetizacija može pomoći u oporavku državnih financija. 'Monetizacija autocesta jedan je od većih testova za državu, što misli po pitanju restrukturiranja državnih firmi. Tako da će strani investitori sigurno tu operaciju budno pratiti i njezin konačni ishod će se reflektirati na cijenu zaduživanja države', rekao je za Dnevnik Nove TV Hrvoje Stojić.

Imena zainteresiranih investitora znat će se za otprilike 45 dana, kada istječe rok za davanje neobvezujućih ponuda.