Može li današnji samit zapadnog Balkana, koji u Beču uz državnike zemalja regije okuplja i čelnike Europske unije, donijeti rješenje za izbjegličku krizu, najveću na kontinentu od Drugog svjetskog rata? Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula (SDP) ističe da su očekivanja velika te da će zaključci sastanka na vrhu predstavljati korak u pravom smjeru
Bečki samit, odnosno konferencija, nastavak je Berlinskog procesa, a iako su najavljeni konkretni projekti, izbjeglička kriza tema je koja će dominirati konferencijom, najavljuje Picula. Podsjetimo, očekuje se da bi Austrija na skupu mogla predstaviti plan u pet točaka za rješavanje imigrantske krize. Plan uključuje snažniju akciju protiv bandi koje se bave krijumčarenjem ljudi, pošteniju raspodjelu izbjeglica u EU-u, veću suradnju na polju sigurnosti, pomoć zemljama iz kojih imigranti dolaze i paneuropsku strategiju azila.
'O važnosti ove konferencije govori broj, ali i razina uzvanika, odnosno kako i sami mediji pišu – na bečkom samitu prisutne su zemlje članice EU-a i ostatak Europe. Hrvatska se kao jedna od šest članica EU-a već angažirala u Berlinskom procesu i naši predstavnici bit će prisutni na svim razinama danas u Beču što jasno pokazuje da smo željni angažirati se. Hrvatski zastupnici dominiraju i parlamentarnim odborima i delegacijama koji se bave odnosima sa zapadno-balkanskim zemljama i naša prisutnost u ovoj tematici osjeti se. Stoga, vjerujem da će i to dati rezultat', navodi Picula.
Hrvatski europarlamentarac podsjeća na francusko-njemački poticaj europskom odgovoru na izbjegličku krizu jer se kancelarka Merkel uoči bečkog sastanka sastala s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u Berlinu. Tu je zatim i poziv da se usuglasi popis sigurnih zemalja u koje bi se azilanti vratili te otvorio prostor za one kojima zaista prijeti progon.
'Ova konferencija ima cilj dokazati da ove zemlje mogu računati na europsku perspektivu, ali i da EU računa na zemlje zapadnog Balkana! Bitna tema svakako mora i vjerujem bit će gospodarski razvoj zemalja, odnosno kako ojačati gospodarstvo', napominje Picula. Stoga je, smatra, dobro da su u Beču danas zastupljene najjače europske sile, njemačka vlada i Francuska, kao i povjerenica EU-a za vanjsku politiku te premijeri svih zapadnoeuropskih zemalja.
'Unatoč velikim teškoćama koje na tom planu još postoje, zemlje u regiji zabilježile su određeni napredak, primjerice - normalizacija odnosa Srbije i Kosova. U sigurnosnom smislu, Srbija i Makedonija važne su za Europu jer je riječ o koridoru kojim velik broj migranata ulazi u EU. Upravo je jučer, tako, Europska Komisija odobrila 1.5 milijuna eura dodatne pomoći Srbiji i Makedoniji oko izbjegličke krize. Stoga, smatram da zaključci današnjeg sastanka u Beču predstavljaju korak u pravom smjeru', zaključuje Picula.
