Neadekvatno zakonodavstvo koje regulira financiranje političkih kampanja, autocenzura u medijima, međusobno reketarenje medija i tvrtki, korupcija usprkos postojanju zakona koji je ne dopuštaju, homofobija, nasilje i diskriminacija, povratak izbjeglica i prepreke u vezi dobivanja prava trajnog boravka, zlostavljanje djece i seksusalno zlostavljanje, te zlostavljanje žena i bračno nasilje i dalje su krupan problem u Hrvatskoj, stoji u godišnjem izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku.

Iako izvješće, sukladno uvriježenoj metodologiji, iznosi niz specifičnih slučajeva i pregled pojedinih, još aktualnih problema u relativno širokom spektru poštivanja i zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, istodobno se ukazuje na ostvarene pozitivne pomake i trendove zabilježene tijekom protekle godine.

'To se ponajprije odnosi na području ubrzavanja sudskih postupaka, povrata imovine bivšim vlasnicima, slobode izražavanja i medija uključujući i slobodu interneta, povratka izbjeglica i raseljenih osoba, promicanja ravnopravnosti spolova, poštivanja prava djece i osoba s invaliditetom, poštivanja specifičnih prava nacionalnih manjina te općeg okvira poštivanja građanskih i političkih prava. Poseban napredak u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u izvješću na planu borbe protiv korupcije, osobito u vezi sa suzbijanjem korupcije na visokoj razini, smatra Mario Dragun, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Dragun napominje kako su nadležna tijela Republike Hrvatske 'u pojedinim područjima u kojima izvješće bilježi još uvijek aktualne probleme (rješavanje zaostatka predmeta pred sudova, procesuiranje ratnih zločina, potreba učinkovitijeg suzbijanja diskriminacije) već poduzela niz aktivnosti i mjera usmjerenih uklanjanju postojećih nedostataka i poboljšanju zakonodavnog i faktičnog okvira primjene odgovarajućih standarda'.

'Ove mjere ujedno predstavljaju i značajni aspekt aktivnosti usmjerenih ispunjavanju mjerila za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom u Poglavlju 23. – Pravosuđe i temeljna prava', naglasio je Dragun.

'Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i nadležna tijela Republike Hrvatske detaljno će razmotriti sve navode i ocjene izvješća State Departmenta, posebice u kontekstu promišljanja i razmatranja daljnjih aktivnosti i mjera na planu jačanja općeg okvira zaštite ljudskih prava. Ističemo pritom kako Republika Hrvatska ostaje jasno opredijeljena i otvorena za nastavak dijaloga sa svim relevantnim partnerima, uključujući i SAD na tom planu', zaključio je Dragun.

'Glede kritika koje stoje u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu, a koje su upućene Hrvatskoj, State Department je sasvim u pravu. Ti su slučajevi problemi koje svi mi osjećamo. Uostalom, nije to ništa novo; sve smo to već čuli u izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske', smatra profesor Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

'Slučajevi korupcije zadiru u gotovo sve slojeve društva, gospodarstva i vlasti, a Vlada je u vezi s institucijama, prvenstveno (u području) zdravstvene zaštite, sveučilišta, pravosuđa te javnog sektora i komercijalnih poduzeća, često u središtu korupcijskih slučajeva', navodi State Department u izvješću o Hrvatskoj na 38 stranica.

Iz američkog veleposlanstva u Hrvatskoj stigao je dopis u kojem stoji obrazloženje uz ovaj navod. Oni, naime, pojašnjavaju kako 'u izvješću ne stoji da je vlada u središtu korupcije'. Piše: 'Slučajevi korupcije u Hrvatskoj mogu se pronaći u institucijama kao što su zdravstvene institucije, sveučilišta i fakulteti, pravosuđe, javni sektor i komercijalna poduzeća. Hrvatska se, baš kao i Sjedinjene Države i mnoge druge zemlje, suočava s problemom korupcije, ali mi smo prepoznali da je Vlada RH poduzela značajne korake u posljednje dvije godine u donošenju propisa koji omogućavaju učinkovitiji kazneni progon za slučajeve korupcije i koji su doveli do istraga i uhićenja dužnosnika čak i na najvišim razinama. Mi pozdravljamo ovakve izvanredne napore hrvatske Vlade.'

Profesor Grubiša ovo smatra 'oportunističkim ustupkom'.

'Veleposlanstvo je ublažilo ton. Radi se o institucijama koje su dio javne politike, a oni izuzimaju vladu iz te kritike, što je apsurdno. Ovime joj čine ustupak da joj se ne bi pogoršalo stanje na putu u EU', zaključio je Grubiša u razgovoru za tportal.