Stupanje na snagu te presudne odluke odgođeno je na tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije i na zahtjev Europske zajednice, a kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. No na dan isteka moratorija, 7. listopada, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom

U strahu od mogućih novih napada, dan poslije, povijesna saborska sjednica održana je u podrumu zgrade INA-e u Šubićevoj ulici. 'Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ', zaključeno je na toj sjednici kojom je izrečeno jednoglasno zbogom Jugoslaviji, a kojom je predsjedao Vladimir Šeks.

Na toj sjednici Sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ijedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim ijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

Ovaj blagdan obilježava se u Hrvatskoj tek od 2001. godine, kada je uveden na inicijativu Ive Škrabala. Međutim, kasnije se sam inicijator pokajao jer je tadašnja vlada, na čelu s danas pokojnim Ivicom Račanom, promijenila obilježavanje Dana državnosti koji se dotad slavio 30. svibnja, i još uvela Dan neovisnosti, što je pak dovelo do opće zbrke s datumima i posljedično njihova neprihvaćanja među narodom.

Pored toga, trenutačni Dan neovisnosti je u najmanju ruku dvojben, ako ne i netočan, jer je državni sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske čime je Hrvatska postala samostalna i nezavisna država, dok je 8. listopada iste godine samo završena faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji.

Pritom valja podsjetiti kako je još 22. prosinca 1990. godine donesen prvi suvremeni demokratski Ustav Republike Hrvatske kojeg poznajemo kao Božićni Ustav. Sljedeće godine u travnju hrvatski predsjednik Franjo Tuđman donosi odluku o raspisivanju referenduma vezanog za državnopravni položaj Republike Hrvatske, pa je tako 19. svibnja 1991. održan referendum na kojem se ogromna većina hrvatskog naroda izjasnila za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.

Iskaz naroda na održanom referendumu predstavlja temelj samostalnosti i nezavisnosti Republike Hrvatske u političkom smislu. Sva državna tijela obvezna su poštivati volju naroda koja je iskazana na plebiscitu pa je stoga Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske čime je Hrvatska, od tog dana, postala samostalna i nezavisna država.

Nedugo potom počela je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Potom je potpisana tzv. Brijunska deklaracija kojom se agresorska JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska, koje su tada već bile nezavisne države, trebale su odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem.

Do mirnog razilaženja nije došlo zbog upornog odbijanja bilo kakvog dogovora s jugoslavenskim, točnije, srbijanskim vodstvom koje je jedino za cilj imalo oružanom agresijom ostvariti Veliku Srbiju

Nakon što je istekao moratorij na provedbu postupka razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, dan uoči proglašenja odluke da Hrvatska više ne priznaje niti jedan pravni akt Jugoslavije, borbeni zrakoplovi JNA raketirali su zagrebačku povijesnu jezgru gdje se nalazi zgradu državnog sabora i Banske dvore u kojima je tada bilo smješteno državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti i mogućih novih zračnih napada na Zagreb, sjednica svih triju tadašnjih saborskih vijeća hrvatskog parlamenta održana je 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas je poznato da je sjednica održana u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Prvi predsjednik Sabora u Republici Hrvatskoj Žarko Domljan je tom prigodom rekao da je Hrvatska poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. Odluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks, potvrđujući da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji te je tom prilikom ustvrdio kako 'Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ'.

Sabor je u svojoj odluci zasebnim zaključcima naglasio i kako Republika Hrvatska ne priznaje valjanim ijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ te kako je RH suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina.

Na istoj saborskoj sjednici izglasano je i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Valja istaknuti kako su se tijekom povijesti 8. listopada dogodila još dva važna događaja uz hrvatsku neovisnost. Primjerice, 8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir i to krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta, dok je 8. listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo Rakovičku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja ostvarenja hrvatske neovisnosti.

Prošle godine praznik je Hrvatima čestitao i Google time, koji je na svojoj tražilici umjesto drugog slova O stavio hrvatsku zastavu, a u pozadinu postavio Plitvička jezera, jedno od najprepoznatljivijih hrvatskih mjesta u svijetu. Hoće li se Google sjetiti i ove jubilarne obljetnice, ostaje tek vidjeti.