Kao ključne probleme upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge Nenad Zrinski navodi neodržavanje bojlera i dimnjaka te promjene na samom objektu koje negativno utječu na rad bojlera, kao što su ALU i PVC stolarija, ventilatori i kuhinjske nape.

'U stanovima u kojima se nalaze atmosferski bojleri ne bi se smjeli koristiti ventilatori ni kuhinjske nape jer dolazi do povrata dimne mase koja ne izlazi kroz dimnjak, već se zadržava u prostoriji, pa dolazi i do trovanja ugljičnim monoksidom', objašnjava Zrinski.

Atmosferski bojleri, kako navodi, koriste zrak za izgaranje iz prostora u kojem su smješteni, odnosno iz atmosfere, a dim se odvodi klasičnim dimnjacima, što znači da moraju imati otvorenu komoru za izgaranje.

Dodaje kako je servis bojlera potrebno učiniti jednom godišnje, a one stare potrebno je provjeriti i dva do tri puta godišnje. Isto tako, važno je redovito čišćenje dimnjaka.

Na pitanje koji je rok trajanja bojlera, ističe kako su oni stariji kvalitetniji, ali opasni u današnjim uvjetima.

'Ono što je paradoks, oni stariji su imali najduži vijek trajanja, ali su osjetljivi na sve što ih okružuje, kao što je PVC stolarija, pa kada su prozori u stanu dobro zabrtvljeni, zatvoren je dotok zraka i on struji u prostoriji', naglašava te dodaje kako je to glavna pogreška vlasnika stanova, pogotovo u starim zgradama, koji su obnovili prostor, ali nisu zamijenili atmosferski bojler i sanirali dimnjak.

Zato se preporučuju kondenzacijski bojleri jer imaju zatvorenu komoru izgaranja, pa se, kako objašnjava, zrak pod pritiskom izvodi u dimnjak i nema opasnosti od ugljičnog monoksida.

Riječ je o otrovnom plinu bez boje, mirisa i okusa, poznatom kao 'tihi ubojica', koji uzrokuje više smrtnih slučajeva nego svi ostali otrovi zajedno, a prema podacima Policijske uprave zagrebačke, u zadnje četiri godine dogodila su se 32 slučaja trovanja ugljičnim monoksidom, pri čemu je osam osoba smrtno stradalo.