Prometne nesreće odnijele su pet mladih života. Zašto ni strože kazne ni edukacija nemaju učinka, kako promijeniti ponašanje neodgovornih vozača i koliko je problematična starost i tehnička ispravnost voznog parka u Otvorenom odgovaraju Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija, Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske i doc. Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu
Prema posljednjim podacima za stradanje djevojčice u Zagrebu, djevojke u Dicmu i tri mladića u Križevcima krivci su neprilagođena brzina, neispravnost vozila i alkohol.
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno Josip Mataija potvrdio je da se preko 40 posto svih teških nesreća sa smrtnim ishodom događa zbog brzine. Također, zbog neprilagođene brzine događa se preko 50 posto svih nesreća 'slijetanja' i prelaska na suprotni trak.
vezane vijesti
'U prometnim nesrećama u Dicmu i u Križevcima uz neprilagođenu brzinu bio je prisutan i alkohol tj. ono na što upozoravamo iz dana u dan - nekorištenje sigurnosnog pojasa. Postavlja se pitanje da li bi netko u toj nesreći i preživio', naglasio je.
'Sigurnost cestovnog prometa nije jednosmjerna cesta. Mi opet govorimo o posljedicama, ali grubo rečeno - s obzirom na to koliko Hrvatska ulaže u sigurnost prometa, za očekivati je da se ovakve nesreće događaju', upozorio je Rajko Horvat.
Osvrćući se na podatke o ulaganju u sigurnost iz Nacionalnog programa o sigurnosti na cestama - kazao je kako je to kap u moru od onoga što bi trebalo uložiti. Dodao je da su samo Bugarska i Rumunjska niže na ljestvici država koje imaju visoki postotak smrtno stradalih na cestama.
Najviše ulaganja nedostaje u infrastrukturi, naglasio je i kao primjer naveo program koji je švedska vlada prihvatila 1997. - Vozaču i sudioniku u prometu je dozvoljena pogreška. Ali sustav ne smije pogriješiti. To kod nas nedostaje - nemamo sustavno rješavanje prometa, da vidimo kakva je cesta bila. Da je cesta bila opremljenija, da je imala sustave zaštite - posljedice bi bile puno manje', kazao je Horvat.
