Jeste li znali da se prosječan ljudski mozak nakon četrdesete godine života smanjuje za pet posto svakih deset godina te da može jako utjecati na memoriju i fokusiranje. Štoviše, CNBC naglašava da su moždani poremećaji sve češći - u 2020. smo imali 54 milijuna ljudi s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, a taj broj nastavlja rasti.

Starenje, doduše, ne mora biti sinonim za pad mentalnih sposobnosti. Štoviše, mnogi faktori u životnom stilu imaju veći utjecaj od vaših gena na to hoćete li razviti bolesti vezane uz sjećanje. Donosimo sedam savjeta uz pomoću kojih ćete moći izbjeći demenciju.

Pazite na krvni tlak i kolesterol

Vaše srce otkucava 115.000 dnevno te svakim otkucajem šalje oko 20 posto kisika direktno u mozak. Visok krvni tlak može oslabiti srčani mišić te je jedan od glavnih uzroka moždanih udara. Krvni tlak u idealnim okolnostima ne bi smio biti viši od 120/80.

Kolesterol je isto ključan za zdravlje mozga i živčanog sustava. Američka udruga za zdravlje srca American Heart Association predlaže mjerenje kolesterola svakih četiri do šest godina.

Pripazite na razinu šećera u krvi

Krvni šećer je primarno gorivo za mozak. Ako ga ima premalo, nećete imati energije. Ako ga je previše, on može uništiti krvne žile i tkivo te uzrokovati prerano starenje i kardiovaskularne bolesti. Vodite računa o tome da šećer sam po sebi nije neprijatelj, već da je problem ako ga je previše. Vrlo je lako konzumirati previše slatkog, pogotovo pri konzumaciji pakirane krane.

Gdje se skriva šećer? Tražite ove riječi na sastavu hrane: dekstroza, fruktoza, galaktoza, glukoza, laktoza, maltoza, sukroza. Također pripazite na proizvode koji sadrže sirup, poput nektara agave ili šećernog sirupa.

Osigurajte si dovoljno sna

Studije pokazuju da ljudi s opstruktivnom apnejom riskiraju gubitak pamćenja deset godina prije ostatka populacije. Za većinu ljudi zdrav mozak svake noći traži između sedam i devet sati sna. Ako želite poboljšati san, pokušate ići spavati i buditi se u isto vrijeme, prije toga radite nešto opuštajuće, poput slušanja smirujuće glazbe ili vježbi disanja. Šećite se i upijajte prirodno svjetlo odmah nakon buđenja.

Jedite hranjive namirnice

Dobar početak je konzumacija masne ribe (losos, primjerice), avokada, oraha, borovnica, brokule i raštike.

Prije kupnje se uvijek isplati postaviti ova pitanja:

Može li se pokvariti? Kvariva hrana je dobra stvar. Aditivi i konzervansi koji produljuju trajanje hrane obično nisu zdravi za želučane bakterije.

Ima li ova pakirana hrana hrpu sastojaka i možete li ih uopće pročitati? Izbjegavajte sve što ima veliku količinu šećera.

Jedete li šarenu hranu? Kemikalije koje voću i povrću daju boje pomažu zdravlju mozga.

Ne pušite

Pušači imaju 30 posto veći rizik od razvoja demencije nego nepušači. Također u rizik stavljaju one oko sebe: dim iz pasivnog pušenja sadrži 7000 kemikalija od kojih 70 posto može uzrokovati rak. Tu je također tercijalni dim koji se uvlači u odjeću te može emitirati kemikalije opasne za mozak.

Družite se

Ljudi stariji od 55 godina, prema nedavnoj studiji, koji često sudjeluju na večerama i drugim društvenim događajima imaju niži rizik od gubitka pamćenja - zbog društvenih veza i socijalizacije. Za smanjenje izolacije i usamljenosti mozak se može ojačati serotoninom i endorfinom nastalim malim znacima ljubaznosti:

• dijeljenjem komplimenata
• telefonskim pozivima onima koje dugo niste zvali
• pozitivnim razgovorom.

Nastavite učiti nove vještine

Održavanje snažnog sjećanja ne postiže se samo križaljkama. Tu jako pomaže učenje novih vještina i sakupljanje informacija. Što više veza u mozgu imate, to ćete ih više zadržati i poboljšati moć sjećanja.

Kad razmišljate o učenju novih stvari, pristupite temi kao treningu - vježbajte razne grupe mišića u raznim dijelovima tjedna. Isto pravilo vrijedi za mozak.