Sve smo poduzeli "kako bismo što brže moguće neutralizirali trojicu zločinca koji su počiniti taj barbarski čin", rekao je ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve po završetku kriznog sastanka vlade ne navodeći drugih pojedinosti.

Mediji izvješćuju da je napad osveta radikalnih islamista koji su slijedili naputke terorističke radikalne skupine Islamska država kako bi se osvetili tjedniku zato što je 2006. objavio karikature proroka Muhameda.

Na amaterskom videoisječku snimljenom s krova susjedne kuće u vrijeme napada čuje se kako napadač s kalašnjikovim odjeven u crno urla "Alahu Akbar", a drugi "Ubili smo Charlie Hebdo" i zatim jedan od njih ispaljuje hitac u glavu ranjenog policajca na tlu.

DEVET GODINA PRIJETNJA

Satirički tjednik devet je godina primao prijetnje radikalnog islamističkog pokreta.

- Redakcija tjednika bila je 2011. napadnuta zapaljivim bombama

- Direktoru tjednika prijetili su odrubljivanjem glave

- Mjesecima su džihadisti i islamistički vođe s Bliskog istoka i Afrike pozivali dragovoljce da krenu u akciju protiv Francuske kojoj ne praštaju što se uplela u vojnu akciju na nekoliko kriznih žarišta.

U Iraku francuska vojska sudjeluje u zračnim napadima na međunarodnu koaliciju džihadista Islamske države.

U Africi s oko 3.000 svojih ljudi Francuska sudjeluje u antiterorističkim akcijama u državama u području Sahare i Sahela.

Louis Caprioli, bivši šef odjela za protuterorizam u DST-u (francuska služba unutarnje sigurnosti) ističe da je Charlie Hebdo postao "simbol, meta, otkako je prvi put objavio karikature proroka Muhameda".

"Oni nikad ne zaboravljaju niti praštaju nešto što je postalo najveća uvreda. Izbor mete simboličan je: ciljaju laike koji su se usudili dirnuti u proroka. U njihovim očima to je božja osveta", kaže Caprioli.

TERORISTI DUGO PAMTE

Islamistički teroristi imaju dugo pamćenje i kad jednom odaberu metu ne puštaju je godinama, ističu stručnjaci.

Teroristi su dvaput napali tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WTC) u New Yorku. Prvi put aktivirali su kamion bombu u podrumu 1993., a zatim su Blizance srušili 11. rujna 2011.

Popis meta, a uvijek su to iste, kruži radikalnim pokretima, objavljuje se na na njihovim mrežnim stranicama, na videoisječcima, na forumima, a vođe džihadista spominju ih u svojim obraćanjima.

Time je misija zadana svakome tko se usudi napasti, kažu stručnjaci.

Sada se postavlja pitanje je li riječ o izoliranoj operaciji poput napada kakav je počinio Mohamed Merah svojim ubojstvima u Toulouseu 2012. ili je ovo tek prvi u nizu napada koji će slijediti, kaže Caprioli. Ako je istina ovo drugo, valja se podsjetiti niza napada u Parizu 80-ih godina, kaže Caprioli i napominje da je sada najvažnije pronaći počinitelje, brzo, kako bi dobili informacije.

TISUĆU FRANCUZA POVEZANO S DŽIHADISTIMA

Krajem studenoga niz videosnimaka bio je postavljen na internet koji je prikazivao mlade radikalizirane francuske državljane kako prolaze obuku u Islamskoj državi u Siriji. Oni pozivaju kandidate da ih slijede i krenu u džihad da bi "ubijali nevjernike".

Te snimke posijale su užas u francuskoj javnosti, a vlasti su mjesecima očekivale napad ovakve vrste te su pojačale razinu pripravnosti krajem godine.

Smatra se da je gotovo tisuću Francuza povezano s džihadističkim mrežama u Siriji i Iraku, a nekih 400 je i unovačeno u borce Islamske države ili u skupinu Al Nusru, blisku al Qaedi u Siriji. Otprilike 120 boraca vratilo se u Francusku pošto su prošli uvježbavanje i sudjelovali u borbi ili prisustvovali krajnje nasilnim scenama.

NAPAD IMA SVA OBILJEŽJA TERORIZMA

Krvavi teroristički napad kalašnjikovima na sjedište satiričkog tjednika Charlie Hebdo hrvatski stručnjaci za sigurnost ocijenili su hladnokrvnim i profesionalnim, te detaljno planiranoj akciji pri čemu je meta pomno odabrana.

"Modus operandi, mjesto i vrijeme izvršenja i upotrebljena sredstva ukazuju da se radi o ljudima koji su dobro obučeni za rukovanje oružjem, što potvrđuje i likvidiranje policajaca na ulici pojedinačnim pucnjem", rekao je Hini stručnjak za sigurnost Mate Laušić.

"Napadač gađa policajca s dvadesetak metara i to bez ciljanja nego 's ramena', zatim pritrčava, vidi da je on živ i ispaljuje još jedan potvrđujući hitac u glavu, u trku bez zaustavljanja. Vrlo hladnokrvno, vrlo profesionalno", kazao je Laušić.

Koliko su napadači bili hladnokrvni u svojem krvavom pohodu pokazuje i primjer kad se jedan od njih prilikom bijega s mjesta događaja zaustavio pored automobila kako bi s kolnika pokupio predmet koji sliči na tenisicu.

"Kad se vraćaju prema automobilu, ovaj koji je suvozač primjećuje nešto kod vrata, saginje se, uzima i ulazi u automobil. Nema panike, registrirao je predmet pored vozila, uzima to i odlazi", kaže Laušić.

Zaključio je da modus operandi, odnosno način izvršenja jednom riječju pokazuje hladnokrvnost.

Napadači su po njegovim riječima odabrali vrijeme kad je u redakciji tjednika bilo najviše zaposlenika (oko 11,30 sati) i kad sve vrvi kao u košnici, a pretpostavka je da će tako moći postići najveći učinak. Pritom su napadnute meke, slabo branjene mete.

Taj akt, koji je zgrozio čitav svijet po Laušićevim riječima ima sva obilježja klasičnog terorističkog napada sa što više žrtava i što više uznemirenosti pri čemu teroristi kažu da nema nevinih.

"Sama riječ teror (lat: strah) da te obuzme jeza", kaže taj stručnjak.

On očekuje da će napadači ući u sukob sa specijalnim policijskim snagama i da se oni neće predati. "Ili će se ubiti ili će biti ubijeni, ne čine mi se kao ljudi koji će dignuti ruke u vis", kaže Laušić.

Posljedica napada je po njegovom mišljenju jaka reakcija države. Sad su vjerojatno sva žandarmerija i vojska stavljeni u punu funkciju, a to je također jedan od ciljeva terorističkog akta jer se tako dodatno unosi nemir i remeti funkcioniranje u gradu i državi, lokalnog stanovništva, gostiju, turista i poslovnih ljudi.

Napad po njemu pokazuje nove terorističke metode utoliko što u pitanju nisu bile bombe.

Analitičar portala za obranu i sigurnost "Obris" Igor Tabak kaže da je, kada je riječ o izboru mete i cilju napada, odabrana redakcija časopisa koji već neko vrijeme objavljuje gotovo u nizu stvari koje se islamistima nisu sviđale.

Ta redakcija već je bila ciljem napada, ako se ne varam, zapaljivom bombom prije koju godinu i bila je čuvana, ali ni izdaleka dovoljno za ovakav napad, kazao je Tabak. No, napomenuo je da je s obzirom na opremu napada i pristup cijeloj stvari teško zamisliti da bi takvo medijsko poduzeće u svakodnevnom funkcioniranju moglo biti dovoljno čuvano da se zaustavi takav napad.

Situacija puno sličnija nekom nestabilnom kraju nego središtu Pariza

"Riječ je o situaciji koja je puno sličnija nekakvom nestabilnom kraju, primjerice Pakistanu i Somaliji, gdje je rat s islamistima svakodnevna stvar nego u centru Pariza, 500 metara od pariške nove opere Bastille i na 1,5 kilometar od katedrale Notre Dame.

Što se tiče opreme napadači su odabrali kalašnjikove, što je, kaže Tabak, oružje koje u Francuskoj nije nešto čime bi čovjek mogao naučiti rukovati u vojsci ili policiji. Razoran učinak malog broja napadača i grupiranje pogodaka po policijskim automobilima ukazuje na ljude koji se znaju služiti dobro tim oružjem, popularnim na većini bojišta na kojima su prisutni islamisti.

"To je vojno oružje i ne bi bilo čudno da ova cijela operacija ispadne planirana u vojnoj kvaliteti. Samo oružje, način na koji su se oni s njim služili, način na koji su isplanirani upad i izvršenje napada ukazuje na kvalitetu planiranja koja nije česta kod kriminalaca i amatera već je to odlika profesionalnih izvršitelja", kaže Tabak.

Za očekivati je, kaže, da bi lov na te ljude mogao biti vrlo težak, a teško mu je zamisliti da bi moglo uslijediti hvatanje pa suđenje. Smatra da je još prerano za takve spekulacije. "Poučeni primjerom u krajnoj liniji napada iz Madrida i čitavog niza usamljenih napadača bilo bi zamislivo da se ne predaju ali je to teško sada reći", kaže.

Upitan može li napad na sjedište satiričkog tjednika dovesti do promjena kao nakon 11. rujna, Tabak je rekao da se još ne zna tko su počinitelji i da je prerano ulaziti u takva razmatranja.

"Pitanje je koga napadati, još se ne zna prema kome bi se to konkretno usmjerilo. Tu se još ne zna tko su počinitelji, puno stvari ukazuje na te šire krugove, ali svoditi radikalni islamizam na samo jednu organizaciju, islamsku državu je veliko pojednostavljivanje", zaključio je Tabak.

OČITO ISLAMISTIČKI TERORIZAM

Profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i autor knjige "Sjeme zla: uvod u studije terorizma" Mirko Bilandžić kaže da je napad moguće tumačiti u globalnom međunarodnom i regionalno-nacionalnom kontekstu, a u jednom i u drugom slučaju očito je da je, prema preliminarnim podacima, riječ o islamističkoj platformi.

Francuska i povijesno i u suvremenom razdoblju ima bitnu ulogu u bliskoistočnom procesu, posebno u borbi protiv Islamske države, ali i pojedinim državama koje je zahvatilo tzv. Arapsko proljeće, koje po učincima sve više postaje „tmurna arapska jesen“.

Nakon savezničkog udara na Islamsku državu, lider Al Nusra Front Abu Mohammad al-Golani, slijedeći izjave čelnika Al Qa'ide koji je udare nazvao "ratom protiv islama", odaslao je 28. rujna 2014. prijetnju zapadnim društvima da će "borbu prenijeti u srce njihovih domova" koristeći "sva raspoloživa sredstva" kao odgovor na američke vojne udare.

"S druge strane, u regionalno-nacionalnom kontekstu satirički list Charlie Hebdo godinama je izložen terorističkim prijetnjama i akcijama manjeg ili višeg opsega. Ovaj brutalan teroristički akt očito je pomno planirana akcija pri čemu je i meta pomno odabrana", kazao je Bilandžić.

Bez obzira na brutalnost terorističkog akta i percipiranu iracionalnost djelovanja, terorizam kao fenomen jest racionalan oblik djelovanja. U tom kontekstu, teroristi pomno izabiru modus operandi odnosno način izvršenja samog čina, pri čemu su vrlo kreativni.

Modus operandi uvijek je, kaže profesor, podređen konačnom cilju. Teroristi su vrlo kreativni u izvršenju terorističkih akata, imaju inovativan modus operandi što znači da jednu formu terora zamjenjuju drugom. Naravno, to je uvjetovano njihovim instrumentalno racionalnim pristupom povezivanja rezultata analize strateške okoline, vlastitih ciljeva te socijalnih i psiholoških učinaka terorističkih akata.

Atentati su, kaže, nekada imali strateške dimenzije, potom su otmice aviona imale šokantan učinak, kasnije su to bila kidnapiranja, pa taktike "udri i bježi" (hit and run), dok su posljednjih godina to samoubilački akti koji su paralizirali pojedina društva.

Takav način izvršenja je i demonstracija sposobnosti i odlučnosti terorista, izvršiti teroristički akt u jednoj od najmoćnijih zapadnih država. Inače, uporaba vatrenog oružja u izvršenju terorističkih akata je ustaljeni obrazac djelovanja, oko 40 posto svih terorističkih akata izvršeno je na taj način.

Ova akcija je po mišljenju Bilandžića očito planirana tako da ciljana meta jesu bili novinari.

To je bilo i predvidivo budući da je redakcija francuskog satiričnog lista Charlie Hebdo više puta bila metom prijetnji ili napada islamista zbog karikatura muslimanskog proroka. Prema shvaćanju nasilnih islamista oskvrnuća lika proroka su neoprostiva. U tom kontekstu ova akcija ima i dimenzije iracionalnog brutalnog osvetništva.

Akcija je brižljivo planirana u svim racionalnim detaljima, od obavještajne pripreme do bijega s mjesta događaja. Njezina pozadina i cilj je, čini se, islamistički kompleks, tko stoji iza nje manje je važno.

Radi li se o nekoj konkretnoj organizaciji, "negrupnim grupacijama" odnosno ad hoc organiziranim pojedincima ili frakciji za sada ne možemo zaključiti, rekao je Bilandžić.

Smatra da i nije presudno ima li se u vidu suvremeni oblik funkcioniranja terorista koji je prvenstveno uobličen u disperzirane, decentralizirane svekanalne mreže gdje klasične organizacije nisu presudne.

Ne može se isključiti ni mogućnost da je riječ o integriranim francuskim državljanima islamskog podrijetla i posvećenih nasilnom islamizmu. Bez obzira o kojem akteru je riječ, ubilačka akcija je pomno planirana, organizirana i uspješno izvedena. Ubijanja nisu bila nasumična, napadači su znali koga žele ubiti i tražili su ljude poimenice.

Bilandžić smatra da će taj događaj imati bitne učinke na francusku nacionalnu sigurnost, međunarodnu sigurnost, ali i utjecati na kompleksne bliskoistočne odnose.

"Ovo je i izazov za francusku liberalnu demokraciju i funkcioniranje medija. Ništa manje posljedice neće imati ni za francuski sektor nacionalne sigurnosti, francuski obavještajni sektor očito ima određene deficite, Francuska je kontinuirano od 2012. i slučaja Mohameda Meraha izložena ozbiljnom terorizmu. Prijetnje časopisu Charlie Hebdo i izvršenja manjih terorističkih akata traju godinama i časopis je bio pod zaštitom. Očigledno je kako to nije bilo efikasno, Francuzi moraju preispitati protuterorističke strategije", zaključuje Bilandžić.