Koju poruku Marko Skejo, ratni zapovjednik IX. bojne HOS-a, šalje svojim brkom koji je nakon jučerašnje konferencije za novinare, povodom dogovora s Vladom o ploči u Jasenovcu, došao u prvi plan? Stručnjakinja za komuniciranje Ljiljana Buhač kaže da Skejo svojim izgledom tendenciozno, svjesno i promišljeno šalje poruku o svom političkom opredjeljenju, a stručnjakinja za retoriku Mirela Španjol Marković smatra da mu se pridaje previše pažnje. 'Brkovi su metafora i svjesno podilaženje publici koja je nazadna, a to proizlazi iz neznanja', poručuje
Buhač smatra da Skejo nije slučajno na konferenciju za medije koju je pratila cijela Hrvatska došao u takvom izdanju. 'Osoba koja preferira imidž što se povezuje s likom Hitlera jasno pokazuje svoje stavove i šalje poruku kako želi da ga se upravo i percipira na taj način', kaže i dodaje da vanjskim izgledom šaljemo društvene znakove i komuniciramo.
Nije važno što kaže, nego što se vidi
'Promatrajući nečiju frizuru, odjeću, obuću i modne dodatke, možemo procijeniti kakva bi ta osoba mogla biti, kako se odnosi prema poslu i koliko poštuje drugu stranu. Vanjski izgled osobe prikazuje kako želi da je drugi vide i dožive. Postoji izreka: kad vidim kako se odijevaš i izgledaš, znam koga predstavljaš', pojašnjava.
Skejino ograđivanje od fašizma nije usklađeno s njegovim izgledom. 'Nije važno što kaže, nego što se vidi. Svojim brkovima i odijevanjem daje specifičan komentar o svojoj društvenoj ulozi i svom stavu prema okruženju u kojem živi. Ako mu je cilj da ga javnost percipira u negativnom kontekstu – uspio je', dodaje.
Smatra da HOS-ovci rade sebi štetu gurnuvši Skeju u prvi plan te da žrtva koju su dali poginuli HOS-ovci pada u sjenu.
'Na taj način bacaju sjenu na žrtve onih koji su zaista dali velik doprinos. To nije korektno i pošteno prema njima jer zasigurno im nije bio motiv povratak u crne dane prošlosti', dodaje Buhač.
Za nju nema dvojbe da je Skejina inspiracija za ovakve brkove bio Hitler, a ne recimo Charlie Chaplin, koji je imao slične brčiće. 'Točno, i Charlie Chaplin je imao takve brkove, ali njegova uloga i njegovi stavovi nisu se mogli povezivati s nacističkom ideologijom jer su u njegovim glumačkim rolama bili na meti. Brkovi su ukras muškarca i njima žele ostaviti dojam. Brk Clarka Gablea je zavodljiv i svaka osoba bi radije bila u društvu takvog brka, nego u društvu tzv. hitlerovskog brka gospodina Skeje', poručuje Buhač.
Smatra da je i Vlada u cijeloj priči odigrala igru bacivši vrući krumpir u dvorište HOS-a, s obzirom na to da su njima prepustili da obavijeste javnost o rezultatima pregovora oko ploče u Jasenovcu.
'Javnost se danas bavi brkovima i likom gospodina Skeje, koji nije benigan jer se zbog njega cijelu naciju percipira kao zemlju koja podržava fašizam. Vlada je tu trebala imati glavnu ulogu, jasno artikulirati svoje stavove i korake koje će poduzeti, a ne primjenjivati komunikaciju taktiziranja po principu 'šetala maca po krovu'. Neodlučnost, taktiziranje Vlade upravo daje prostora ideologijama koje zastupa gospodin Skejo', zaključuje.
'To su narcisoidni ljudi koji koriste medijski prostor'
Mirela Španjol Marković, stručnjakinja za retoriku i autorica knjige 'Moć uvjeravanja', smatra da je pogrešno uopće pridavati 'važnost takvim likovima'. 'To je pogreška. A njegovi su brkovi metafora i svjesno podilaženje publici koja je nazadna, čija nazadnost proizlazi iz neznanja', smatra.
Ne dvoji u to da Skejo baš ovakve brkove svjesno nosi i da su oni poruka.
'Ono što je u fokusu, to raste, a takve teme potencira Vlada. Sukladno tome, novinari prate ono što Vlada nameće kao bitno', objašnjava i dodaje da u zapadnoj Europi vladajuće garniture nameću razvojna pitanja, što kod nas nije slučaj.
'Pitanje je hranite li dobrog ili zločestog vuka u sebi', poručuje Španjol Marković. 'Ova Vlada diktira teme koje su trebale odavno biti stavljene ad acta, a te iste teme produciraju ovakve likove. To su narcisoidni ljudi koji koriste medijski prostor', dodaje.
Dijagnozu problema hrvatskog društva svodi na poremećen sustav vrijednosti. Nema fokusa na razvoju, na dobrim poduzetničkim pričama. 'Te vrijednosti kreću od službene politike i mi kao intelektualci trebamo rogoboriti protiv toga. Posustali smo u borbi protiv banalizacije društva. Postali smo cinici, sarkastični jer nemamo drugog načina da se borimo, a tako trujemo sami sebe. Treba se konstruktivno suprotstaviti tome', zaključuje.