Bivši dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. Kregar kaže da su u ovom slučaju sporna dva pitanja – zašto studentice nisu bile pozvane pred neko disciplinsko tijelo kada se donosila odluka o sankcijama te je li primjerena visina kazne koja im je određena.

Podsjetimo: tri studentice Ekonomskog fakulteta bile su suspendirane nakon što su na Facebooku oštro kritizirale rad, odnosno nerad referade svojeg fakulteta. U svojim komentarima one su se nadovezale na izvorni post koji je obilovao psovkama i vulgarnim riječima poput 'drolje', međutim autor tog posta, koji nitko ne smatra prihvatljivim, do danas nije otkriven. Studentice su kažnjene nekom vrstom suspenzije, no prije odluke o sankciji nisu bile pozvane da se očituju o svojim komentarima na Facebooku. Konačno je danas, uz suglasnost tajnice fakulteta, dekan prof. Lajoš Žager poništio kaznu uz obrazloženje da je u postupku donošenja Odluke o suspenziji studentica Stegovno vijeće počinilo proceduralne pogreške.

'Ne mogu komentirati kaznu jer ne znam sve okolnosti. Ne znam što su one pisale, a to je bitno za procjenu kazne. No najvažnija je upravo činjenica da studentice nisu dobile priliku da se izjasne o onome što im se stavlja na teret. To je kao da doktor kaže: 'Ovdje ima nekih posjekotina, ne vidi se baš najbolje', a pacijent poslije toga umre', rekao je za tportal Kregar.

Naš pravni stručnjak s dugim iskustvom u obrazovnom sustavu smatra da su fakulteti prave adrese na kojima se odgovarajuća tijela trebaju baviti ovakvim i sličnim pitanjima, no na vrlo temeljito definiran način.

'To je uobičajena praksa u cijelom svijetu. I Ekonomski fakultet ima neko disciplinsko, stegovno vijeće koje bi trebalo odlučivati o tome. Postoje određene situacije u kojima odlučuje netko tko vodi instituciju poput dekana ili rektora. No uobičajeno je da se u takvim situacijama pokreće formalni postupak, a za to je jako bitno da se poštuju procedure. Jedan od sastavnih dijelova procedure jest da treba čuti drugu stranu. To je po meni conditio sine qua non, nešto bez čega se ne može. Postupak mora biti unaprijed propisan, a za to postoje tijela i statuti fakulteta kojih se treba pridržavati. To ne smije biti pitanje PR-a, već disciplinsko pitanje institucije koja treba, može i želi imati svoju politiku u tom pogledu. Da bi kazna bila legitimna i pravedna, ona mora biti donesena u propisanom postupku. U protivnom ona to nije', objasnio je Kregar.

Studentice imaju pravo kritizirati!

Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e., još je više određena. Pregledala je postove kažnjenih studentica i u njima nije našla ništa sporno. Stoga smatra da ni na koji način nisu smjele biti kažnjene.

'Jedini prostački i neprimjeren jest prvi post i samo bi protiv te osobe, da je otkrivena, trebalo pokrenuti neki postupak koji mora biti definiran Statutom ili zasebnim pravilnikom. I u tom slučaju treba svakako omogućiti da se osoba pismeno, a i usmeno, očituje te pojasni zašto je koristila vulgaran rječnik i zašto nije legalnim putem upozorila na mogući nerad djelatnica u referadi', rekla je poznata aktivistkinja.

Slično kao i Kregar, ona upozorava da bi Sveučilište trebalo imati razrađene procedure i poštivati ih od početka do kraja.

'Studentice trebaju naći odvjetnice i pokrenuti postupak protiv odluka voditelja referade jer su one nelegalne i nedopustive. Valjda se u javnom prostoru može kritizirati svakoga valjanim argumentima, a one jesu dale pojašnjenja zašto misle da djelatnice u referadi ne rade kako treba. Nejasno mi je zašto bi djelatnice bile pošteđene kritika na svoj rad', pita se Sarnavka.

Trebamo kulturu komunikacije na Facebooku, ali...

Kregar smatra da Facebook nema to značenje koje mu ovaj slučaj pridaje.

'Preporučujem film 'Djeca tranzicije' koji govori o nečemu što možemo nazvati otrovno pero. Na društvenim mrežama može se napraviti strašno puno zla. No to ne znači da se Facebook može ukinuti, niti da se ljudima može zabraniti da kritiziraju, pa i vrijeđaju, kada su ljuti. Istina je da, ako to već rade, moraju naučiti biti obzirni. I ja sam doživio svašta na Facebooku kada smo podigli školarine prije nekih šest godina. Jao, svašta su mi napisali. No čovjek to ne smije uzeti k srcu. Facebook se ne smije ignorirati, ali mu se ne smije pridavati ni pretjerano značenje niti se smije uzimati s takvom dozom osjetljivosti', rekao je Kregar.

Na sličan način problem komunikacije na Facebooku doživljava i Sarnavka.

'Pisanje na Facebooku zaslužuje posebnu pažnju i o tome treba razgovarati. Ljudi često zaboravljaju da ne pišu uskom krugu prijatelja i prijateljica pa si daju oduška i koriste rječnik koji nije primjeren komunikaciji u javnom prostoru. Virtualne prijateljice ne poznajemo pa bismo morale paziti što i kako govorimo jer naše izjave za kratko vrijeme mogu postati vrlo javne i naći se čak i u medijima. Nasilje na Facebooku i neprimjerena komunikacija nisu mi strani i zato sam prestala koristiti svoj profil. Nepristojnih i zlih ljudi ima previše, barem za moj ukus. A virtualnost im pogotovo daje krila i čini ih 'hrabrima'. Iz tople sobe lako je vrijeđati kad one koje mrziš nemaš pred sobom. Dovoljno je čitati odurne komentare koje nalazimo ispod tekstova na brojnim portalima', upozorava Sarnavka.

U ovoj priči ipak ostaje otvoreno pitanje hoće li i kakve posljedice snositi pravi krivac - autor vulgarnog posta zbog kojeg je podignuta uzbuna. Za njegov rječnik nitko nema previše razumijevanja, a nema sumnje da studira na Ekonomiji. Hoće li se on izvući upravo zbog greške u koracima odgovornih na Ekonomiji i neprimjerenog kažnjavanja nedužnih? Kakve ćemo onda pouke dobiti iz ovog slučaja? A nema sumnje da o komunikaciji na Facebooku, ali i internetu uopće, mnogima trebaju temeljite poduke!